Tržište plina nominalno je otvoreno, no postoji niz prepreka koje liberalizaciju na terenu čine neostvarivom, smatra Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Da je plin u Europi i Sjevernoj Americi davno prepoznat kao važan energent dok se u Hrvatskoj to tek otkriva, slaže se većina sudionika 27. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin koji se pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika održava u Opatiji.

"Niska cijena plina, manja od subvencija za solarnu energiju, čini hrvatski plinski sustav neučinkovitim. Iznos od 55 lipa po kubičnom metru ne može privući nijednog koncesionara u Hrvatsku. Obzirom da su državna sredstva ograničena, moramo se okrenuti privatnom kapitalu. No to je nemoguća misija s ovakvom cjenovnom politikom i regulativom", kaže Šunić koji je ponavio da je podizanje cijene plina za dvadesetak posto bilo nužno i iz sigurnosnih razloga, zbog mogućih kvarova i eksplozija na mreži. Naime, većina lokalnih distributera plina vezana je uz komunalna poduzeća pa se novac prikupljen relativno profitabilnim plinskim poslom uglavnom plasirao za "tekuće potrebe" dok se obnova i modernizacija plinske mreže sustavno zapostavljala. Hrvatska troši 3,5 milijardi kubnih metara plina, a gotovo dvije trećine namiruje iz vlastitih izvora. No, zbog očekivane veće potrošnje već se sada radi mreža za kapacitet od 6,5 milijardi kubika, a nužno je pronaći i nove sigurne izvore dobave. Kako pojašnjava Mladen Antunović, predsjednik Uprave Plinacroa, u Hrvatskoj postoji oko 2700 kilometara plinovodnih cijevi, čime je pokriveno 90 posto stanovništva. Plin je stigao do Zadra, a samo je pitanje mjeseca kad će biti i u Splitu. "Autoceste i plinofikacija bile su i ostale strateške nacionalne investicije svake hrvatske vlade. Mi smo u zadnjih deset godina uložili više od četiri milijarde kuna u plinofikaciju, čime smo lideri u regiji. I autocestama i plinovodu je ostalo za pokriti samo još Dubrovnik i vidjet ćemo tko će tamo stići prvi", navodi Antunović. Najavljeno je i ulaganje 180 milijuna kuna u modernizaciju te jačanje kapaciteta plinske stabilnosti Hrvatske.

Tvrtka Skladište plina investirat će u novo sezonsko skladište plina u Grubišnom Polju. Postojeće skladište plina Okoli ne zadovoljava potrebe zemlje pa je nužno izgraditi vršno skladište u Grubišnom Polju, te strateško na zasad nepoznatoj lokaciji.Da je plin vrlo važan energent i u SAD-u, koji ima zalihe za narednih 100 godina, u Opatiji je ponovila Pamela A. Lacey iz Američke plinske udruge (AGA). Njezina udruga okuplja 200 tvrtki koje kroz 3,8 milijuna kilometara cjevovoda opskrbljuju 177 milijuna potrošača s 275 milijardi kubika plina godišnje. To je oko 40 posto američke potrošnje plina koji se na tom tržištu sve više crpi iz škriljevca. Tu metodu prakticiraju i neke europske zemlje, ali ne i Hrvatska. Plin će imati važnu ulogu u denuklearizaciji njemačke energetike, pojasnio je Gerhard Schmitz s tehnološkog instituta u Hamburgu. Njemačka bi za desetak godina mogla imati dovoljno obnovljivih izvora energije da zadovolji modernu potražnju za električnom energijom. No, obnovljivi izvori, poput sunca, vjetra i vode, nisu stalni i ne mogu mijenjati svoj način rada obzirom na trenutnu potražnju. S druge strane, električna energija ne može se skladištiti pa je nemoguće uskladiti proizvodnju iz obnovljivih izvora s potrošnjom. Skup u Opatiji traje do petka i okuplja više od 500 sudionika, od kojih je stotinjak stiglo iz 14 zemalja svijeta.