Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, brže u odnosu na 2,5 posto u prethodnom tromjesečju.

"To su pozitivne vijesti i potvrda dobrih gospodarskih trendova", ocijenio je Plenković.

BDP raste 11 tromjesečja zaredom, što je, kaže, izrazito pozitivna vijest, kao i činjenica da je BDP u drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal rastao 0,8 posto, što je više od 0,6 posto rasta u prvom kvartalu.

Istaknuo je i da je rast hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju bio veći od prosjeka u Europskoj uniji (EU).

Gospodarstvo EU-a poraslo je, naime, prema sezonski prilagođenim podacima, u drugom kvartalu za 0,6 posto na kvartalnoj razini, a 2,3 posto na godišnjoj. Hrvatsko je gospodarstvo, pak, istodobno porasla za 0,8 posto na kvartalnoj, a 3,4 posto na godišnjoj.

"To nas stavlja u skupinu zemalja EU s najvišim stopama rasta", rekao je te ocijenio kako je to potvrda da hrvatsko gospodarstvo ide u dobrom smjeru.

Istaknuo je i da je angažmanom Vlade i odvažnim donošenjem zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja ograničen utjecaj krize u Agrokoru na ukupno hrvatsko gospodarstvo, a što pokazuje i normalno odvijanje turističke sezone proteklih mjeseci.

"Zamislite da nije bilo tog zakona o uvođenju izvanredne uprave kakva bi opskrba bila primjerice u dućanima na hrvatskim otocima. To treba staviti u kontekst najbolje turističke sezone i očekujemo ministre Cappelli 100 milijuna noćenja", izjavio je Plenković.

Plenković je u tom kontekstu istaknuo i pozitivne efekte porezne reforme.

"S obzirom da je porez na nekretnine dio širega paketa porezne reforme koju smo donijeli prošle godine, da je bio samo jedna od brojnih tema od, čini mi se, 16 akata koje je Hrvatski sabor usvojio u prosincu prošle godine, gdje je na određeni način prošao ispod radara, s obzirom na druge bitne promjene koje su se odnosile i na porez na dohodak i na porez na dobit, ova tema je izazvala veliku buru u hrvatskoj javnosti i zahtijeva dodatno pojašnjenje", kazao je.

Ponovio je da su ministar financija i Porezna uprava dobili zadaću da tu temu još jednom temeljito objasne da se vidi postoji li potreba za modifikaciju.

"Ukoliko to treba, za to postoje Vlada i Sabor. Ukoliko se procijeni da nismo spremni za uvođenje tog poreza, onda ćemo ga odgoditi. Želimo naći rješenje koje će biti i u duhu načela pravednosti, jer je to bila jedna od glavnih postavki cijele porezne reforme", kazao je.

Napomenuo je i da ovo nije vrijednosnii porez na nekretnine, koji imaju mnoge članice EU, već je riječ o pokušaju da se kroz načela pravednosti zamijeni ono što se danas naziva komunalna naknada, spomenička renta i porez na vikendice.

"To pitanje ćemo temeljito raspraviti, podnijeti odgovarajući prijedlog u Sabor nakon što se javnosti stručno, argumentirano još jednom detaljno objasne svi efekti", kazao je, istaknuvši da će prihod od tog poreza biti nenamjenski prihod lokalne samouprave, a ne središnje države.

Osvrnuvši se na odluku Vlade o povećanju naknade za obnovljive izvore energije s 3,50 na 10,5 lipa po kilovatsatu od početka rujna, Plenković je kazao da ta naknada nije povećavana u protekle četiri godine.

"To su obveze koje postoje od ranije, koje slijede ugovore koji su potpisani i nastavak su naše politike da što više obnovljivih izvora energije budu izvor električne energije u RH", istaknuo je premijer, kazavši da tako pratimo i globalne trendove.

"Na taj način će doći do određenog povećanja računa za otprilike 20 kuna mjesečno, no s obzirom na poreznu reformu još uvijek će biti manji nego što su bili u ovo doba prošle godine", poručio je premijer.

Istaknuo je i nadu da će Vlada do sredine 2019. biti u poziciji da ta tema više ne bude na njezinom dnevnom redu te da će se u razgovorima s društvima koja se bave obnovljivim izvorima energije pronaći i neki drugi načini kako bi se povećali prihodi za HROTE, koji isplaćuje te naknade.