U odnosu na početak godine ukupni su krediti banaka poduzećima na kraju srpnja veći za oko 4 milijarde kuna. Računajući i državne tvrtke i ostala trgovačka društva dosegnuli su 106,2 milijarde, s tim da se na nedržavni sektor odnosi 97,8 milijardi. Kad se kreditima dodaju plasmani kroz dužničke vrijednosne papire, plasmani banaka poduzećima izvan državnog sektora premašuju 100 milijardi kuna i u odnosu na početak godine bilježe porast za oko 4,3 milijarde ili oko 4,5% (nominalno). Toliki 7-mjesečni porast govori o nešto dinamičnijem kreditiranju poduzeća, ali od samog postotka rasta važnija je struktura. Još nema znatnijeg oporavka investicija, a potražnju za kreditima mahom obilježavaju značajke koje su se pokazale i kod modela A i B u kojima je država preuzela dio rizika od klijenata. Krediti za održavanje likvidnosti tada su iskorišteni u skladu s očekivanjima a investicijski krediti ostali su neiskorišteni.

Ministrica financija Martina Dalić smatra da bi i banke mogle i trebale napraviti više da se to promijeni. Banke moraju naći načina da smanje averziju prema riziku. Zarađivati se može na cijeni ili na količini, poručila im je u intervjuu časopisu Banka. Usto, istaknula je kako je možda došlo vrijeme da kredite ponovno počnu odobravati sektori korporativnog bankarstva, a ne sektori rizika. No Bankari misle da problem nije u previsokim kriterijima rizika već u nedostatku optimizma poslovne zajednice, odnosno manjku ponude isplativih projekata. Time pak lopticu vraćaju i na teren fiskalne i drugih politika u domeni Vlade. I dok Dalić tvrdi da bi potražnji poduzeća za kreditima možda pomogao i aktivniji odnos prema klijentima koji je bio toliko popularan u pretkriznim vremenima, iz bankarskih redova kažu da je u kreditiranju poduzeća pristup uvijek aktivan jer im banka ne prodaje gotov proizvod već ga strukturira prema financijskim potrebama klijenta.

Višak likvidnosti u bankarskom sustavu i smanjeni broj uspješnih poduzeća pojačavaju konkurenciju u području korporativnog kreditiranja pa su banke danas zapravo i aktivnije u natjecanju za plasiranje kredita poduzećima nego prije krize, ističu u Raiffeisen banci. I u Ersteu te Hypo banci naglašavaju individualni pristup za klijente dobrog boniteta i poslovnih planova. U Hypu kažu kao se nastoji što više ubrzati kreditni proces pa i uz postrožene procjene kreditnog rizika u tom dijelu bilježe polugodišnji rast bilance od 4%. Erste je kreditni portfelj poduzeća u prvoj polovici godine povećao 5,3 posto, a RBA-5 posto.

U pogledu cijena kredita ministrica naglašava kako se uz nižu cijenu i veću količinu može generirati pristojna zarada. Bankari kažu kako tvrtke koje su u otežanim tržišnim uvjetima uspješno provele stabilizaciju poslovanja te im je povećan interni rejting, ostvaruju i sniženje cijene financiranja. Prosječno, ističu u Ersteu, kamate su ipak u blagom padu.

Dužničkih papira 9 posto više
Uz 98 milijardi kuna kredita, banke u poslovanju s nedržavnim poduzećima u bilancama na kraju srpnja imaju i ukupno 2,57 milijardi njihovih dužničkih papira, od čega većim dijelom kratkoročnih. U odnosu na kraj 2010. dug po vrijednosnim papirima tvrtki veći je za oko 200 milijuna ili oko 9 posto.