Nakon prošlogodišnjeg pada gospodarstva, BDP bi već ove godine trebao porasti 1,5 posto, godinu poslije dva posto, a 2013. godine 2,5 posto, procjene su koje donosi najnoviji Pretpristupni ekonomski program (PEP), a prenosi Večernji list. Znatno su suzdržanije u odnosu na prošlogodišnji PEP u kojem je još prošle godine planiran rast. Nakon prošle godine, u kojoj je stopirana gotovo sva industrija, u sljedeće tri godine predviđa se rast u poljoprivredi, industriji, a i građevinarstvo će nakon prošlogodišnjeg pada od 15,2 posto u sljedeće tri godine rasti, kao i usluge. Trideset projekata koje je predstavila Vlada trebalo bi povećati investicije, ove godine već tri posto, sljedeće 4,4 posto te 5,8 posto u 2013. godini.

Izravna strana ulaganja prema Vladinim prognozama porast će već ove godine za oko 250 milijuna eura u odnosu na lani, a sličan trend povećanja slijedio bi i u iduće dvije godine. Osobna potrošnja bit će manja u odnosu na godine velikog kreditnog buma zbog manje potražnje za kreditima, ali i manje ponude. Smanjivat će se i državna potrošnja. Vanjski dug ove će godine porasti na 47,6 milijardi eura, godinu poslije na 49,9 milijardi, a 2013. godine na čak 52,5 milijardi eura. Još za ovu godinu predviđeno je da na smanjenje potrebnog zaduživanja utječu prihodi od privatizacije. Velika su očekivanja od uspješnije prodaje u portfelju HFP-a, ali je također i najavljena privatizacija veće domaće tvrtke na burzi.

U sljedeće tri godine predviđa se i rast prihoda od PDV-a, no manji od poreza na dobit, carine i trošarine. Prošle godine Vlada je povećala trošarine na cigarete i bezolovni motorni benzin, no zbog rasta cijene benzina ove godine neizravno je već najavljeno smanjenje tih trošarina. Udjel javnog duga u BDP-u rast će zbog tečajnih razlika, ali i jamstava brodogradilištima, pa bi njegova razina u 2013. bila na razini od 50 posto BDP-a.

Ove godine Vlada bi trebala donijeti odluku o povećanju stope za drugi mirovinski stup. Potrebno je, navodi se u PEP-u, i preispitati formulu za izračun osnovne mirovine koju ostvaruju osiguranici u oba mirovinska stupa, a za razdoblje staža ostvarenog nakon uvođenja kapitaliziranog sustava, odnosno od početka 2002. Potrebnim se smatra i preispitivanje investicijske politike mirovinskih fondova tako da im se da mogućnost diverzifikacije ulaganja, rizičnije ili konzervativnije, ovisno o dobi osiguranika.

Anketna stopa nezaposlenosti s prošlogodišnjih bi 12 posto ove godine mogla pasti na 11,7 posto, 10,8 posto godinu poslije te 2013. na 10 posto. I zaposlenost bi se nakon prošlogodišnjeg pada trebala oporavljati, ove godine s porastom od 0,6 posto, a sljedeće dvije 1,3 posto. Pritisak na rast cijena bit će jači sljedećih godina, predviđa se u PEP-u. Tako bi ove godine inflacija mogla biti 2,2 posto, pa 2,5 posto sljedeće dvije godine. Naime, lani je zbog slabe potražnje odgođeno prebacivanje porasta troškova energije i drugih sirovina na krajnje potrošače što bi se ove godine moglo dogoditi.

Oporavak globalnog gospodarstva mogao bi utjecati na povećanje uvoznih pritisaka zbog rasta cijena sirovina i finalnih proizvoda na svjetskom tržištu. Predviđa se i smanjenje subvencija za željeznice u sljedeće tri godine 0,03 posto BDP-a, dok bi se potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju smanjile 0,04 posto BDP-a.