Aktualna afera o navodim malverzacijama u poslovanju Imunološkog zavoda izbila je u trenutku zaključivanja pozivnog natječaja za dokapitalizaciju društva, odnosno uoči otvaranja neobveznih ponuda. Pojavile su se stoga spekulacije o tome da je afera inscenirana kako bi se srušila cijena prije prodaje državnog udjela društva.

Kako se pokazalo, dokapitalizacija, odnosno privatizacija društva koje je u 73-postotnom vlasništvu države, a potom i gradnja novog pogona, jedini je uvjet opstanka Imunološkog zavoda. Među pet neslužbenih ponuda pristiglih na natječaj, kako se doznaje, vlasnik bi bio najsretniji kad bi u vlasništvo ušao jedan od AZ fondova (obvezni ili dobrovoljni mirovinski). Međutim, zasad je rano govoriti o ishodu koji može biti neuspješan s obzirom na to da je riječ o neobveznim ponudama.

Bez novog pogona Imunološki zavod neće vratiti licenciju Svjetske zdravstvene organizacije, a bez nje nitko ne želi kupovati njegova cjepiva.

Inače, Uprava je u prošlom mandatu uspjela srediti vlasništvo u Brezju, izraditi projektnu dokumentaciju i ishoditi sve potrebne dozvole za gradnju novog pogona. Unatoč Vladinim jamstvima Hrvatska banka za obnovu i razvoj Zavodu nije odobrila kredit u iznosu od 50 milijuna kuna, od čega je Uprava naposljetku odustala. Bez novog pogona Imunološki zavod ne može vratiti licenciju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a bez te licencije nitko ne želi kupovati proizvode Imunološkog zavoda ma koliko oni kvalitetni bili. Bez izvoza Imunološki zavod može staviti ključ u bravu jer je domaće tržište premalo. Svoje proizvode Zavod izvozi u Srbiju i BiH.

"Potražnja za krvnim derivatima koje mi proizvodimo u Europi je golema. Naša cjepiva za djecu su originalna cjepiva s najkvalitetnijim komponentama. WHO nas redovito pitaju kad ćemo obnoviti licenciju jer su im naši proizvodi potrebni", kaže direktorica Imunološkog zavoda Tatjana Sindik-Milošević. Ona je za Poslovni dnevnik demantirala optužbe o mutnom poslovanju koje je u javnost iznio Srećko Sladoljev, predsjednik radničkog vijeća i Nadzornog odbora Zavoda koji je krajem prošlog tjedna dobio otkaz. "Srećko Sladoljev je suspendiran zbog goleme štete koju je nanio Imunološkom zavodu svojim postupcima i nerazumijevanjem poslovanja. Dosad sam imala veliku toleranciju jer su njegovi istupi blaćenja Zavoda u posljednjih pet godina prema javnosti i nadređenim strukturama vlasti manje-više bili osobno intonirani prema meni kao direktorici. No, sad kad njegovi postupci ugrožavaju kolektiv od 350 ljudi, bila sam prisiljena na takav potez", izjavila je Sindik-Milošević.

Istodobno je iza Sladoljeva, koji Upravu Zavoda optužuje za malverzacije, stao Savez samostalnih sindikata Hrvatske, koji upozorava da se u ne smije ponoviti "slučaj Balenović". Suspendiranog Sladoljeva su proteklog vikenda zaštitari te policija zaustavili u pokušaju da uđe u svoj ured. Imaju li njegove optužbe, koje sežu u dublju povijest Zavoda, osnova, pokazat će istraga koju je još prije godinu dana pokrenulo Državno odvjetništvo upravo na temelju anonimne prijave člana NO-a.

Suradnja Imunološkog zavoda s Novartisom vezana za cjepiva protiv gripe koja je započela 2007. donijela je dobit u prvoj godini u iznosu od 12 mil. kuna, da bi se 2008. to pretvorilio u pet mil. kuna gubitka, i to zbog gubitka natječaja u Srbiji. Doduše, kaže, direktorica, posao s Novartisom je u Zavod donio novu opremu te zaposlio ljude. "Svaki ulazak na natječaj može značiti rizik da ćete ga izgubiti, i to se suprotno svim očekivanjima prošle godine dogodilo u Srbiji. Cjepivo za nadolazeću sezonu epidemije gripe naručivalo se već u lipnju, što dodatno povećava rizik ako se u međuvremenu ne realizira određeno tržište", pojašnjava ravnateljica Zavoda Tatjana Sindik-Milošević.