Švicarski franak od početka godine laganim tempom postojano slabi prema euru te je do današnjeg dana u usporedbi s krajem protekle godine otklizao za oko 4 posto.

I dok je katastrofa u Japanu koja je oslabila jen te ostavila franak kao jedino dostupno utočište ulagačima privremeno zaustavila ovaj trend, s druge je strane posljednji potez europske središnje banke osnažio euro pa je tečaj franka ponovo zaplovio prema razini 1,3, pišu analitičari u novom izdanju publikacije PBZ tjedne analize. Ipak, kako dalje navode analitičari PBZ-a, daleko je to od prosječnih 1,6 iz 2007. i 2008. godine jer su bitni razlozi koji održavaju franak snažnim i dalje prisutni, a nalaze se ne toliko u samoj ekonomiji Švicarske, već više u problemima gospodarstava izvan nje. Iako je Švicarska narodna banka (SNB) nedavno povisila procjenu rasta švicarskog BDP-a u ovoj godini s 1,5 na 2 posto, to i nadalje zaostaje bitno za njemačkom ili američkom stopom rasta koje će prema procjenama MMF-a u ovoj godini doseći 2,5, odnosno 2,8 posto.

Analitičari UBS-a konstatirali su da njihovi modeli za određivanje pariteta kupovne moći pokazuju da snaga franka nije opravdana (a to potvrđuje i PPP prema kojem je franak precijenjen za oko 8 posto u odnosu na euro), što ne znači automatski da će doći do njegova slabljenja. Sve dok Švicarska bilježi stabilan rast, a u eurozoni vlada strah od raspada, franak neće sam od sebe devalvirati. Sve regulatorne mjere koje bi SNB i švicarska vlada mogli poduzeti za slabljenje franka kao što su negativne kamate ili kapitalne restrikcije bi naposljetku dodatno oslabile gospodarsku konkurentnost nje same, dodaje se u analizi.

U konačnici, činjenica da je SNB u 2010. poslovala s gubitkom u visini 21 milijarde franaka (od tečajnih razlika 26 milijarde franaka), a kojem su uvelike doprinijele intervencije na tržištu kojima je pokušavala spriječiti jačanje domaće valute, smanjuje vjerojatnost novih pokušaja koji bi išli u tome pravcu. Ovakvo stajalište podupiru i recentni komentari SNB-a kako se unatoč značajnoj aprecijaciji franka ekonomski oporavak Švicarske pokazao dinamičnijim od očekivanoga te je rast BDP-a nadmašio potencijalni, nezaposlenost je u padu, a pozitivna poslovna klima u zemlji ukazuje na povoljna kretanja u nadolazećim mjesecima.

Analitičari UBS-a stoga procjenjuju da će se u ovoj godini dogoditi tek blago slabljenje franka, a približavanje razinama od 1,4 franka za euro (oko 5,2 kune) može se očekivati tek sredinom naredne godine. Bloombergova konsenzus prognoza ne odstupa pak značajno od ovoga pa pokazuje procjenu da će se tečaj franka prema euru u prosjeku kretati od 1,31 do 1,35 franka za euro u ovoj godini. Takve prognoze vjerojatno nimalo ne tješe domaće dužnike, s obzirom da ukazuju na činjenicu da će za vraćanje franka na razine ispod 5 kuna trebati pričekati još neko vrijeme, odnosno dok se stabilizira eurozona, navodi se u PBZ-ovoj analizi koju potpisuje analitičarka Ana Lokin.

I dok je snažan franak donio dobitke brojnim globalnim investicijskim i hedge fondovima, u Hrvatskoj i drugim europskim, ne samo tranzicijskim zemljama, doveo je do rasta rata kredita indeksiranih uz franak što je rezultiralo, popuno očekivano, povećanjem udjela loših kredita u bilancama banaka. Tako je prema podacima HNB-a kod stambenih kredita u francima udio loših kredita dosegnuo 5,7 posto u studenome 2010., dok je istovremeno kod stambenih kredita vezanih uz euro udio loših kredita znatno niži i kreće se oko 3,5 posto.

Znakovit je i podatak da je u slučaju stambenih kredita udio loših rastao bitno brže kod onih vezanih uz franak (u jedanaest mjeseci prošle godine je povećan za 2,9 p.b.) u odnosu na kredite vezane uz euro (+1,1 p.b.), ističu analitičari. HNB uz to napominje da se učinci na kvalitetu kredita očituju s vremenskim odmakom pa se očekuje da će uzlet franka u 2010. imati veći efekt na kvalitetu kreditnog portfelja tek u ovoj godini. Uzevši u obzir potonje, kao i činjenicu da je franak i nadalje jači prema kuni za visokih 12 posto na godišnjoj razini, jasno je da će u 2011. krediti vezani uz franke nastaviti predstavljati uteg i zajmoprimcima i zajmodavcima, s obzirom da je uz ovu valutu vezana gotovo četvrtina kredita plasiranih građanima, zaključuje se u analizi.