Analitičari Privredne banke Zagreba (PBZ) poručuju kako nas u idućoj godini očekuje izraženiji rast cijena u usporedbi s tekućom godinom, pri čemu očekuju kako bi se prosječna inflacija u 2011. mogla kretati u rasponu od 2,5 do 3 posto.

Podaci Državnog zavoda za statistiku i središnje banke o kretanju cijena do kraja listopada pokazali su kako uslijed slabe potražnje kućanstava trgovcima i proizvođačima u 2010. nije pošlo za rukom prevaliti na potrošače teret višeg PDV-a i povećanih cijena energije, navodi se u najnovijem izdanju publikacije PBZ tjedne analize. Dodaje se kako slabost potražnje, osim podataka o prometu u maloprodaji, razotkriva i negativan trend indeksa temeljnih cijena (u rujnu -0,6 posto na godišnjoj razini) uslijed čega su inflatorni pritisci tokom ove godine ostali slabi.

Iako je međugodišnji rast cijena u rujnu i listopadu bio u skladu s očekivanjima nešto viši nego prethodnih mjeseci te iznosio 1,4 posto, dvanaestomjesečni prosjek se zadržao na razini od 1,1 posto te se do kraja godine može očekivati tek njegov blagi rast, a sniženi realni dohoci ne daju nadu za oporavak potražnje u brzom roku. Pitanje dakle ostaje, napominje se u analizi, kako će se s povećanim troškovima (ne treba zanemariti ni utjecaj jačeg dolara), nositi proizvođači i trgovci u nadolazećem razdoblju, a po ocjenama analitičara PBZ-a u idućoj godini ipak nas očekuje izraženiji rast cijena u usporedbi s ovom godinom.

Osim statističkog efekta niže baze, sa strane domaćeg okruženja faktore od utjecaja osim navedenih povećanih troškova prisutnih od 2010., analitičari vide u očekivanom poskupljenju plina, mogućem daljnjem rastu cijena drugih komunalnih usluga te eventualnom ukidanju nulte stope PDV-a, iako je vjerojatnije da u izbornoj godini neće biti mijenjana. Međutim, visoka nezaposlenost za koju je izvjesno da će potrajati duboko u 2011. i njene posljedice u formi pesimizma potrošača te očekivano održavanje stabilnosti kune pružaju protutežu rastu cijena.

Kada je pak riječ o utjecaju i kretanju cijena u eurozoni i na svjetskim tržištima, procjenjuje se da će u idućoj godini rast potrošačkih cijena u eurozoni iznositi u prosjeku 1,7 posto, što je blago izraženija dinamika rasta u odnosu na ovu godinu u kojoj je u listopadu dvanaestomjesečni prosječan rast cijena iznosio 1,4 posto.

Rizici od snažnijeg rasta potrošačkih cijena u eurozoni međutim nisu zanemarivi i dolaze od aktualnog rasta cijena energije i poljoprivrednih proizvoda te povećanja PDV-a i trošarina u pojedinim zemljama u okviru procesa fiskalne konsolidacije, no s druge je strane rast ublažen očekivanjima da neće doći do daljnjeg skoka cijena nafte (procjena se kreće na 83 dolara u prosjeku u idućoj godini). Cijena nafte ovisi i o tečaju dolara za koji se očekuje da će ostati jak u narednoj godini i zadržati se oko 1,33 dolara za euro u prosjeku.

U skladu s time, u 2011. godini bi se prosječna inflacija trebala kretati u rasponu od 2,5 do 3 posto, što je približava desetogodišnjem prosjeku koji je za razdoblje od 2001. do 2010. iznosio 2,9 posto, zaključuje se u analizi koju potpisuje analitičarka Ana Lokin.