Podaci Eurostata o kretanju BDP-a u prvome tromjesečju ove godine pokazuju da je recesija snažno pogodila gospodarstva Europske unije, navodi se u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize.

Na razini EU BDP je pao za 4,4 posto na godišnjoj te 2,5 posto na kvartalnoj razini, dok je eurozoni pad iznosio 4,6, odnosno 2,5 posto. Usporedba sa SAD-om pokazuje da dok su u četvrtom tromjesečju prošle godine gospodarstva SAD-a i eurozone potonula istom magnitudom od oko 1,6 posto na kvartalnoj razini, prvo je tromjesečje ove godine donijelo znatno brže usporavanje eurozone nego SAD-a, s obzirom da je potonje ostvarilo pad za 1,6 posto u odnosu na zadnji kvartal 2008.godine.

Najveći pad na godišnjoj razini medu zemljama članicama EU za koje su dostupni podaci ostvarile su baltičke zemlje, navodi se u PBZ analizama. Tako je BDP Letonije pao za 18,6 posto, Estonije za 15,6 posto, a Litve za 10,9 posto. Njemačko gospodarstvo zabilježilo je takoder iznimno visok pad BDP-a od 6,9 posto na godišnjoj te 3,8 posto na kvartalnoj razini.

Prema tumačenju njemačkog Destatisa, negativan je utjecaj na BDP došao od neto izvoza, pri čemu je pad izvoza bio znatno viši od pada uvoza, te od investicija koje su bile bitno niže nego u kvartalu ranije. U usporedbi sa četvrtim tromjesečjem prošle godine, blago je poboljšanje zabilježeno tek kod osobne i državne potrošnje.

Italija, naše sljedeće po važnosti izvozno tržište, zabilježila je također snažan pad BDP-a od 5,9 posto na godišnjoj razini, a pad bilježe redom i sve tranzicijske zemlje. Tako je BDP Slovačke pao za 5,4 posto, Bugarske 3,5 posto, Češke 3,4 posto, Mađarske 4,7 posto, a Rumunjske 6,4 posto.

Ukoliko se usporede podaci Eurostata za prvo tromjesečje (koji su još uvijek prva procjena) s najnovijim projekcijama EK, vidljivo je da je kriza pojedine zemlje pogodila znatno jače nego što je Komisija procijenila, navodi se u publikaciji. Tako je Bugarska umjesto očekivanog rasta BDP-a za 2,5 posto na godišnjoj razini ostvarila pad za 3,5 posto, kao i Slovačka za koju je EK procjenjivala da će zabilježiti rast BDP-a za 3,3 posto dok je njen BDP pao za 5,4 posto. BDP Češke pao je za 2 postotna poena više od procjene EK, Rumunjske za 5,1 p.p., Estonije 3,7 p.p, Letonije 5,8 p.p, a Litve za 5,1 p.p.

Za Nizozemsku je pak EK očekivala pad BDP-a za 2,9 posto, a isti je dosegnuo visokih 4,5 posto. Jedino je Mađarska zabilježila niži pad od očekivanja Komisije (4,7 posto naspram procijenjenih 5,7 posto). Podaci o kretanju hrvatskog BDP-a u prvome tromjesečju bit će dostupni tek krajem lipnja, no uzevši u obzir dosad dostupne podatke o domaćem gospodarstvu te vidjevši navedene podatke za EU, posebno tranzicijske zemlje, analitičari PBZ-a ne očekuju odskakanje u pozitivnom smjeru.