Prema najavama Europske komisije šesti val proširenja EU 2013. godine obuhvatiti će Hrvatsku stavljajući nove mogućnosti, ali i nove izazove pred sve dijelove našeg društva, navodi se u najnovijem izdanju publikacije PBZ tjedne analize.

Obostrano potpuno otvaranje tržišta predstavlja istovremeno i mogućnost, ali i velike izazove našim poduzetnicima. Pravila poslovanja na jedinstvenom unutarnjem tržištu EU zahtijevaju pripremljene konkurentne poduzetnike, fleksibilnu i efikasnu državnu i lokalnu upravu, nezavisno i efikasno sudstvo, adekvatni obrazovni sustav i drugo, poručuju PBZ analitičari.

Iskustvo ostalih tranzicijskih zemalja govori puno o načinima na koje su neke od njih iskoristile pristupanje EU za podizanje opće razine blagostanja. Ako se primjerice mjeri napredak (konvergencija) tih zemalja razinom BDP-a po stanovniku (prema paritetu kupovne moći, EU27=100) u razdoblju od 1999. do 2009. godine ističu se Slovačka koja je razinu povećala za čak 23 postotna boda (s 50 na 73 posto) te Rumunjska s rastom od 20 p.b. (sa 26 na 46 posto), stoji u analizi.

Slovenija i Češka koje su krenule sa više razine očekivano su postigle i manje izražen rast. Analiza također pokazuje da su Mađarska i Slovenija najviše konvergirale u razdoblju prije samog pristupanja EU, dok su sve ostale zemlje najveći napredak postigle upravo u razdoblju nakon pristupanja.

U publikaciji PBZ-a se ukratko podsjeća i na povijest Europske unije, odnosno njenih proširenja. Prije ravno 60 godina, 1951., šest zemalja - Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska - osnovalo je Europsku zajednicu za ugljen i čelik, 1957. godine preimenovanu u Europsku ekonomsku zajednicu. U to vrijeme EEZ je brojala 189 milijuna stanovnika. Od tada do danas pet valova proširenja širilo je ujedinjenu europsku ideju starim kontinentom. Prvi val proširenja 1973. godine obuhvatio je Dansku, Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Broj stanovnika EU povećan je tada na 273 milijuna.

Drugi val proširenja, 1981. godine obuhvatio je Grčku, a ukupni broj stanovnika povećan je na 287 milijuna. Treći val proširenja, 1986. obuhvaća Španjolsku i Portugal, a broj stanovnika EU doseže 338 milijuna stanovnika. Devet godina kasnije, 1995. Uniji pristupaju Austrija, Finska i Švedska, a ukupna populacija premašuje 370 milijuna stanovnika. Peti povijesni val proširenja 2004. godine ponovno spaja razjedinjenu Europu i pod okrilje EU dovodi Češku, Estoniju, Cipar, Letoniju, Litvu, Manarsku, Maltu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju. Stanovništvo EU raste na 457 milijuna stanovnika. Tri godine kasnije peti val proširenja dodatno je obuhvatio Rumunjsku i Bugarsku, a broj stanovnika EU doseže gotovo 500 milijuna stanovnika.