Prosječna neto plaća u prvih šest mjeseci iznosila je 5.287 kuna, što predstavlja realan pad za 1,3 posto u odnosu na 2009. godinu, odnosno uzme li se u obzir utjecaj posebnog poreza realan pad dosiže oko 4 posto, pišu PBZ-ovi analitičari u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize.

Iako je lipanj prema statistici prvi nakon devet uzastopnih mjeseci negativnih stopa u kojem se bilježi realno povećanje neto plaće (+0,1 posto na godišnjoj razini), uzme li u obzir krizni porez, vidljivo je da će tek sa srpnjem biti zaista ostvaren porast plaća, navode analitičari. Kako je zasad proteklo tek dva mjeseca u kojima je ukinuta niža stopa poreza od 2 posto te primijenjene nove stope poreza na dohodak, kratko je razdoblje za ocijeniti učinke ovih promjena. Ipak, već podaci o prometu u trgovini na malo u srpnju pokazuju blagi porast potrošnje pa je moguće da je uz turiste dio rasta došao i od nešto viših dohodaka zaposlenih kod pravnih osoba te više razine zaposlenosti, stoji u analizi.

Tako je u srpnju ukupna zaposlenost povećana za 0,6 posto u usporedbi s lipnjem, a najveći broj novozaposlenih je registriran kod obrtnika i kod pravnih osoba u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, iz čega je vidljivo da je porast zaposlenosti uglavnom sezonskog karaktera. Stoga se na godišnjoj razini i dalje bilježi pad broja zaposlenih od visokih 4,9 posto, a po završetku sezone analitičari očekuju ponovni rast broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti prema razini od 18 posto.

Neto plaće u drugoj polovici ove godine trebale bi dakle rasti tek uslijed zakonskih izmjena (no dijelu zaposlenih plaće će njihovom primjenom biti i snižene) s obzirom da gospodarska aktivnost na ovoj razini zasigurno ne bi rezultirala njihovim rastom.

Uz očekivanja slabih stopa rasta BDP-a u sljedećoj i narednim godinama, rast plaća bit će sporiji nego u prethodnim razdobljima, iako je teško procijeniti kojim će se tempom odvijati u situaciji kada visoka nezaposlenost stvara protutežu rastu plaća pa je moguće i dulje razdoblje stagnacije plaća, navode dalje analitičari. Nadalje, kretanja plaća bitno će se, kao uostalom i do sada, razlikovati među djelatnostima. Primjerice, ne očekuje se da će se u srednjem roku ponoviti brzo uzlazni ciklus pojedinih sektora (građevina, trgovina, nekretnine, financijske usluge) koji je doveo do rasta razine plaća u navedenim djelatnostima, a također je neizvjesno, s obzirom na postojeći fiskalni manjak, ima li i koliko prostora za rast plaća u javnom sektoru.

Slijedom toga analitičari očekuju da će se povećana opreznost stanovništva zadržati još neko vrijeme, a uz faktore na tržištu rada i izmjene zakona i propisa koje utječu na raspoložive dohotke, treba uzeti u obzir i rast izdataka stanovništva u vidu viših cijena komunalnih usluga, zdravstva, prijevoza te obrazovanja, zatim novih ili viših poreza i sl. što su trendovi za koje se može očekivati da će se nastaviti u nadolazećim godinama, a dovest će i dovode do promjene navika u potrošnji, štednji i investicijama.