Detaljno izvješće Državnog zavoda za statistiku potvrdilo je rast BDP-a od 0,8 posto u drugom ovogodišnjem kvartalu, a sukladno kretanjima visokofrekventnih pokazatelja kretale su se i osnovne komponenete BDP-a, pišu analitičari u novom izdanju publikacije PBZ tjedne analize.

Tako je osobna potrošnja nakon blagog pada u prvom tromjesečju zabilježila rast od 0,6 posto u drugom tromjesečju ukazujući na i dalje potisnutu domaću potražnju koja je očigledno ponajviše pod utjecajem kretanja na tržištu rada te smanjenja zaduženosti stanovništa. Očekivanje analitičara je da će osobna potrošnja pozitivnu stopu rasta zabilježiti i u trećem tromjesečju dok bi kraj godine ponovno mogao donijeti njeno usporavanje sukladno s povratkom negativnih kretanja na tržištu rada.

Za razliku od potisnute osobne potrošnje, državna potrošnja u drugom tromjesečju bilježi rast od 1,7 posto što je najveća stopa rasta zabilježena još od prvog kvartala 2009. godine. S obzirom da se nalazimo u predizbornom periodu rast državne potrošnje u drugom tromjesečju, a vjerojatno i u narednim kvartalima ne predstavlja posebno iznenađenje već uobičajeno ''izborno-sezonsko'' kretanje, napominje se u analizi koju potpisuju analitičarke Ivana Jović i Ana Lokin.

Snažan pad investicija od 7,3 posto (nakon pada od 6,7 posto u prvom tromjesečju) imao je negativan doprinos BDP-u od oko 2 postotna boda, a istovremeno je izostao i pozitivan doprinos rasta zaliha te je njihov doprinos iznosio dodatni negativni postotni bod. Nakon negativnog doprinosa koji je neto izvoz imao na kretanje BDP-a u prvom tromjesečju 2011., drugi kvartal je ponovno donio pozitivan doprinos od oko 3,7 postotnih bodova uslijed 1,1-postotnog rasta izvoza te snažne 6-postotne kontrakcije uvoza.

Analitičari očekuju da će treće tromjesečje ponovno donijeti pozitivan doprinos neto izvoza na što ukazuju i kretanja u robnoj razmjeni i za sada dostupni pokazatelji turističke sezone, a i lanjska baza relativno je niska. Kraj godine ipak bi mogao donekle smanjiti pozitivan utjecaj neto izvoza s obzirom na prisutno usporavanje gospodarstava naših trgovinskih partnera što će se u određenoj mjeri zasigurno negativno odraziti na izvoz. U analizi se podsjeća i da su se posljednjih pet mjeseci prošle godine bilježile iznimno snažne dvoznamenkaste stope rasta izvoza što bazu čini visokom.

Sukladno kretanjima osnovnih komponenti BDP-a te očekivanim kretanjima u okruženju, analitičari procjenjuju ovogodišnji rast BDP-a na tek 0,7 posto, dok u idućoj godini očekuju rast od 1,5 posto s naglašenim rizicima da taj rast bude i manji. U 2012. očekuju pak relativno umjeren rast cijena od oko 3 posto u prosjeku. Inflacija bi u narednoj godini trebala biti nešto viša od ovogodišnje zbog postupnog prebacivanja dijela (znatno) viših troškova proizvođača na potrošače, zatim zbog rasta administrativno reguliranih cijena koji je izostao u izbornoj godini te eventualnog uvođenja više stope PDV-a na pojedine proizvode koji sada imaju nultu stopu, dok bi kao stabilizirajući faktor djelovala stabilna kuna s prosječnim tečajem na razini ovogodišnjega, zaključuje se u analizi.