"Prema podacima o kretanju depozita u travnju, sektor stanovništvo se zasad najbolje nosi s recesijom te nije zabilježio snažan pad depozita kao što je slučaj s poduzećima", rekli su PBZ analitičari.
Prema njihovoj evidenciji u travnju je stanovništvo zabilježilo porast depozita po viđenju za 0,5 posto te devizne štednje za 0,2 posto na mjesečnoj razini, no istovremeno se kunska štednja nastavila smanjivati.

"Opisana kretanja rezultat su više faktora a to su bile više neto plaće isplaćene u travnju, priljev prvih deviza od turizma te nastavak trenda pretvaranja kunske u deviznu štednju. Naime, kako je krajem mjeseca tečaj kune prema euru bio niži za 0,4 posto nego krajem ožujka, to je umanjilo brojke rasta deviznih depozita i u konačnici dovelo do pada ukupnih depozita stanovništva na mjesečnoj razini za 0,2 posto", stoji u PBZ analizi.

Analitičari dodaju kako usporedimo li depozite stanovništva krajem travnja s podacima za kraj prošle godine, vidimo da su ukupno gledajući ostvarili pozitivan pomak narastavši za 1 posto. Nadalje, analizom depozita prema ročnosti i valutama, a uzimajući u obzir kretanje tečaja, vidimo da je došlo bez sumnje do konverzije kunske štednje u deviznu, mada je istovremeno ostvaren i autonoman rast devizne štednje.

Usporedili su i kretanja depozita po valutama s kretanjima kamatnih stopa, vidljivo je da suprotno očekivanjima više kamate u travnju u odnosu na prosinac prošle godine na kunska oročenja nisu dovele do rasta kunske štednje, kao što ni istovremeni pad odnosno stagnacija kamata na devizna oročenja nije rezultirala padom devizne štednje građana.

"No, u situaciji pada zaposlenosti i realnog pada neto plaća u pojedinim djelatnostima osjetljivost građana na kretanje kamata nije snažna, odnosno nije niti mogla dovesti do većeg rasta štednje u uvjetima pada raspoloživih sredstava stanovništva", smatraju analitičari.

Nasuprot stanovništvu, depoziti poduzeća bilježe kontinuirani pad na mjesečnoj razini tokom ove godine čime su krajem travnja bili niži za 15% u odnosu na kraj 2008. Najsnažniji je pad u prva četiri mjeseca ostvaren kod kunske štednje po viđenju i to za 27 posto, što iznosi 4,5 milijardi kuna, a zatim kunske štednje (-16 posto, odnosno 2,5 milijardi kn).

Pad ukupnih depozita poduzeća dosegnuo je 7,5 milijardi kuna od početka godine, od čega više od 7 milijardi kuna čine depoziti u kunama, što nije iznenađujuć podatak uzmemo li u obzir sve pokazatelje koji ukazuju na smanjenu aktivnost poduzeća (pad industrijske proizvodnje za više od 10 posto te realan pad promet u trgovini na malo za više od 15 posto u prvom tromjesečju na godišnjoj razini) kao i izražene probleme s likvidnošću.

Podaci FINA-e o kretanju nepodmirenih obveza pravnih osoba do 60 dana pokazuju da su iste u ožujku narasle za gotovo 40 posto u odnosu na veljaču, a u odnosu na kraj 2008. bile su više za 30-ak posto.

Visok rast depozita u prva četiri mjeseca zabilježile su jedino ostale bankarske i nebankarske financijske institucije (+10 posto, odnosno +14 posto), što je usporedbom s podacima Hanfe očigledno najvećim dijelom rezultat rasta depozita investicijskih i mirovinskih fondova, koje su vjerujemo privukle više kunske kamate.