U prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježena je snažna kontrakcija robne razmjene Hrvatske sa svijetom, euro je nastavio jačati, na novčanom tržištu zabilježen je miran tjedan, a Crobex je skočio 15 posto, stoji u PBZ tjednoj analizi.
U usporedbi s istim kvartalom prošle godine došlo je do smanjenja izvoza za 13,4%, te uvoza za 23,9% mjereno u eurima. Ovako snažna kontrakcija, stoji u analizi, posljedica je prvenstveno snažne kontrakcije osobne potrošnje, odustajanja većine poduzetnika od kapitalnih investicija te u konačnici i smanjenja inozemne potražnje na što dijelom ukazuje pad uvoza intermedijarnih proizvoda.

"Naime, naše gospodarstvo uvozno je ovisno pa se svako smanjenje uvoza ove vrste proizvoda ogleda u smanjenju izvoza. I dok, u današnjim uvjetima otežanog financiranja, smanjenje našeg ionako pretjeranog uvoza jednoznačno promatrajući možemo smatrati pozitivnim događajem, a što potvrđuje i za gotovo trećinu manji robni deficit zabilježen u prvom kvartalu, istovremeno moramo
biti svjesni činjenice da ipak smanjenje uvoza kapitalnih dobara može imati dalekosežne posljedice po hrvatsko gospodarstvo. Pri tome prvenstveno mislimo na izostanak tehnološke obnove prerađivačke industrije, što u srednjem roku može dovesti do smanjenja našeg, ionako relativno malog izvoznog potencijala (robni izvoz u 2008. godini činio je 20,2% BDP-a), a samim time i srednjoročnog
potencijalnog rasta. Dakle, nije zlato sve što sja…", stoji u analizi PBZ-ovih analitičara.

Pad izvoza kapitalnih proizvoda očekivan je, stoji u analizi, s obzirom da se u recesijskim vremenima smanjuju ili u potpunosti otkazuju kapitalne investicije bilo u segmentu investicija u novu opremu ili građevinske aktivnosti (na što ukazuje pad izvoza metalnih proizvoda koji se koriste pri gradnji infrastrukture poput cesta, mostova, pruga). Izvoz netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjen je za 10,6%, što je posljedica smanjenog izvoza prehrambenih proizvoda, odjeće te kože i srodnih proizvoda. Pad izvoza netrajnih proizvoda vjerojatno se može jednim dijelom povezati s raznim protekcionističkim mjerama koje zemlje uvoznice provode poput npr. akcija 'kupujmo domaće' da bi sačuvale radna mjesta, stoji u analizi.

U segmentu prehrambenih proizvoda, napominje se, važnu ulogu igra i cijena pa su potrošači skloni supstituirati skuplje proizvode jeftinijima.

U analizi nadalje stoji kako je rast sklonosti ulagača prema riziku, vidljiv kroz prošlotjedni uzlet svjetskih burzi, potaknuo i jačanje eura prema dolaru i jenu. Na tjednoj je razini euro skočio za 2,9% prema dolaru, na 1,3646 dolara, teza 2% prema jenu, na 134,3 jena. Euru tako nije naškodilo ni spuštanje ključne kamatne stope ECB-a na 1% koje je dosad uglavnom dovodilo do slabljenja europske valute, s obzirom da se pojavljuje sve više naznaka u vidu stabilizacije tržišta rada i industrijske proizvodnje koje ukazuju na to da je globalna ekonomija na putu izlaska iz krize, navodi se u analizi.

Prošloga tjedna ponovno je zabilježeno i jačanje kune i pad ispod razine od 7,40 kuna za euro. Srednji tečaj kune na tečajnici HNB-a pao je gotovo 1% na tjednoj razini te je petak završen na 7,3607 kuna prema euru. Uz jačanje eura prema dolaru nastavljen je i pad tečaja kune prema dolaru prema razini od 5,4918 kuna za dolar, što je za 1,6% niže u odnosu na tjedan ranije.

Analitičari PBZ-a u narednom razdoblju očekuju stabilan tečaj u rasponu od 7,35 do 7,40 te uravnoteženu potražnju kompanija i ponudu banaka. Početak novog razdoblja održavanja pričuve mogao bi, kažu, dovesti do porasta kunskih kamatnih stopa, no ne očekuju da će se navedeno značajnije odraziti na kretanje tečaja.

U posljednjem tjednu tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve banke evidentno nisu imale većih poteškoća s održavanjem pričuve pa je zabilježena dobra i stabilna likvidnost na kunskom novčanom tržištu, stoji u analizi.

Prošloga je tjedna promet na ZSE gotovo udvostručen u odnosu na tjedan ranije te je iznosio 348 milijuna kuna. Promet dionicama skočio je za čak 226% na 294 milijuna kuna, dok je promet obveznicama također gotovo udvostručen te je dosegao 51 milijuna kn.

Snažan optimizam koji je zavladao domaćim tržištem uz rast prometa doveo je do oštrog skoka Crobexa za 15,2% na tjednoj razini, na 1.836,55 bodova, što je razina koju nismo vidjeli od siječnja ove godine. Najveći je promet u vrijednosti od 84 milijuna kuna ostvaren dionicama HT-a, a cijena dionice porasla je na tjednoj razini za 5%, s 209,82 na 220,40 kn. Dionica Atlantske plovidbe ostvarila je promet od 38 milijuna kuna uz tjedni rast vrijednosti za visokih 20,4%, sa 753 na 906,41 kuna.

Dionicama IGH trgovalo se u visini od 23 milijuna kuna, a vrijednost dionice porasla je za 7,5%, s 3.196,12 na 3.434,99 kn. Dionica još jedne građevinske tvrtke, Dalekovoda, zabilježila je promet od 23 mln kn te rast cijene za 15,2% na tjednoj razini, s 336,55 na 387,87 kn.

Na tržištu duga najviši je promet u visini od 31 mln kn ostvaren obveznicama MF dospijeća 2012. i obveznicama MF dospijeća 2014. u visini od 16 mln kn. Crobis nije zabilježio veće pomake te je tjedan zaključio na 85,88 bodova.