„Iako je treći ovogodišnji rebalans državnog proračuna u sebi odrazio vrlo malo od očekivano smanjenja rashodne strane, uvođenje novih odnosno povećanje postojećih poreznih nameta nije nas previše iznenadilo“, kažu PBZ analitičari.
Predloženim rebalansom broj 3 prihodna strana proračuna povećana je za gotovo 1,4 milijardi kuna na 111,2 milijardi kuna. Najveći dio tog povećanja odnosi se na povećanje poreznih prihoda i to za gotovo 1,3 mmilijardi kuna.

Ovo povećanje posljedica je uvođenja novog oblika posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke (tzv. porez solidarnosti) kojim država namjerava do kraja ove godine prihodovati dodatnih 755 milijuna kuna.

Ovim rebalansom povećana je i stopa poreza na dodanu vrijednost s 22% na 23%, što će državnom proračunu donijeti dodatnih nešto više od 500 milijuna kuna u ovoj godini (odnosno 2,1 milijardi kuna u 2010.).

Dodatnih oko 30-ak milijuna kuna proračun očekuje i od izmjena trošarina na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove kojima se izjednačavaju kriteriji oporezivanja plovila i zrakoplova s osobnim automobilima i motociklima te se porezna osnovica sada utvrnuje prema vrijednosti odnosno prodajnoj cijeni, a ne kao do sada prema duljini (plovila) odnosno broju sjedala
(zrakoplovi), a istovremeno se izmjenama zakona regulira i visina poreza za osnovice veće od 350 tisuća kuna.

Planirani prihodi od administrativnih pristojbi rebalansom su povećani za 140 milijuna kuna (na godišnjoj razini oko 430 mln kuna) odnosno za procijenjeni učinak uvonenja plaćanja naknade za usluge mobilne telefonije pružene korisniku i to u visini od 6% osnovice koji čini prihod operatera ostvaren pružanjem usluga.

Trećim rebalansom planirana prihodna strana ovogodišnjeg proračuna smanjena je za 4,2% u odnosu na prihode ostvarene tijekom 2008. godine, odnosno veća je za 2,2% u odnosu na prihode ostvarene tijekom 2007. godine.

„Jedina rashodna stavka koja je ovim rebalansom u globalu povećana odnosi se na subvencije, iako je unutar niza stavaka dio subvencija smanjen a dio povećan. Najznačajnije povećanje odnosi se na 200 milijuna kuna namijenjenih subvencijama za očuvanje radnih mjesta odnosno skraćivanje radnog tjedna te na dodatnih 373 milijuna kuna za poljoprivredne subvencija odnosno intervencije na tržištu poljoprivrednih proizvoda“, stoji u najnovijoj PBZ analizi.

Analitičari smatraju sa, podvučemo li crtu pod rebalans nema mjesta iznenađenju. „Koliko kod mi to željeli bilo je iluzorno očekivati značajnije smanjenje rashodne strane proračuna u smislu smanjenja ukupne mase plaća ili primjerice subvencija. U ovako kratkom roku u kojem je bilo potrebno ugasiti požar jedino su i mogle biti donesene ovakve protupožarne mjere“, pišu analitičari te dodaju kako bi svako ishitreno zadiranje u stečena prava, pa tako i plaće i mirovine, u trenutnoj situaciji donijelo rizik ustavnih tužbi i novih “dugova“ poput onog umirovljeničkog.

U PBZ analizama dalje podsjećaju na kako kolektivni ugovori, iako potpisani u neka sad već zaboravljena bolja vremena, daju mogućnost korekcije plaća samo u slučaju dva uzastopna kvartala pada BDP-a, koja iako su već kalendarski iza nas, statistički će biti potvrđena tek krajem rujna (kada ćemo iza sebe već imati i treći kvartal uzastopnog pada).

„Važući sve pozitivne i negativne stane uvođenja poreza solidarnosti i povećanja PDV-a, i svih ostalih izmjena predloženih ovim rebalansom, sve se zapravo svodi samo na jednu misao: Sve ovo ima smisla samo i jedino samo ako dovede do donošenja realnog i održivog proračuna za 2010. godinu te provedbe niza bolnih ali i nužno neophodnih reformi javne administracije, sustava državnih potpora, beneficiranih mirovina, pravosuna…U tom slučaju ovaj rebalans možemo promatrati kao “prikupljanje“
hrabrosti da Vlada nakon što je, po onoj dječjoj, odbrojala jedan-dva-tri napokon smogne hrabrosti i napravi taj već gotovo dvadesetak godina očekivani zaokret – HOP“, zaključuju analitičari.