Hrvatska obrtnička komora (HOK) odbacila je karakterizaciju kojom se paušalni obrti pokušavaju prikazati kao porezna oaza, te je upozorila da se javna rasprava o poreznom sustavu ne smije voditi stigmatizacijom građana koji posluju u skladu sa zakonom.

Iza svakog paušalnog obrta je građanin koji je preuzeo poslovni rizik i uredno podmiruje svoje porezne obveze, istaknuli su iz HOK-a.

"Uz sve izazove s kojima se obrtnik susreće smatramo da je duboko nepravedno etiketirati baš obrtnike kao one koji narušavaju tržišnu utakmicu i uživaju u poreznoj oazi", izjavio je Dalibor Kratohvil, predsjednik HOK-a.

Istaknuli su da se javna rasprava o poreznom sustavu ne smije temeljiti na pojednostavljenim usporedbama i netočnim interpretacijama podataka, te su zabrinuti što se u raspravi o paušalnim obrtima koriste podaci koji stvaraju pogrešan dojam.

"Podatak da je broj obrta porastao s 90.968 na više od 133 tisuće u posljednjih pet godina odnosi se na ukupan broj registriranih obrta u Hrvatskoj, a ne na broj paušalnih obrta, kako navodi HUP u svojoj tjednoj analizi," naveli su iz HOK-a.

Ocijenili su i da takvo poistovjećivanje različitih kategorija stvara pogrešan zaključak da je rast obrtništva posljedica navodnih poreznih privilegija.

Naprotiv, upozorili su, hrvatski obrtnici posluju u skladu sa zakonima, ne koriste offshore strukture, ne premještaju dobit u inozemstvo i ne koriste složene modele poreznog planiranja te svakodnevno stvaraju novu vrijednost za gospodarstvo, zbog čega je neprihvatljivo da ih se prikazuje kao problem.

Problematičnim vide i uspoređivanje poreznih opterećenja zaposlenika i obrtnika, a da pritom nije uzet u obzir poslovni tržišni rizik i nedostatak zajamčenih prava koja proizlaze iz radnog odnosa.

HOK je pozvao sudionike javne rasprave o promjenama u poreznom sustavu da ne etiketiraju obrtnike, te da koriste točne podatke i suzdrže se od "kvalifikacija koje neopravdano dovode u pitanje zakonitost i legitimnost poslovanja desetaka tisuća hrvatskih obrtnika".

Na kraju, HOK je ponovio kako je upozorio Ministarstvo financija da povećanje poreza i doprinosa za obrtnike ne predstavlja učinkovitu antiinflacijsku mjeru te da se održivost javnih financija ne bi trebala graditi dodatnim opterećivanjem onih koji su odabrali paušalni oblik oporezivanja, posluju legalno i uredno podmiruju svoje obveze.

Podsjetili su i da su predstavili prijedlog prema kojem bi se zadržao postojeći sustav doprinosa za sve paušalne obrtnike, pri čemu traže da svi razredi primitaka do 40.000 eura ostanu po dosadašnjem modelu dok bi se eventualne porezne korekcije razmatrale isključivo u zadnja dva razreda i to najviše do 33 posto, a ne kako je najavljeno.