Javni dug iskazan udjelom u BDP-u dodatno je porastao u EU i eurozoni u trećem tromjesečju 2020., odražavajući kontinuirano velike potrebe zemalja za financiranjem i ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.

Na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju na 89,9 posto, s 87,7 posto u prethodna tri mjeseca, izvijestio je u četvrtak europski statistički ured. U trećem tromjesečju pretpandemijske 2019. godine iznosio je 79,2 posto.

U eurozoni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je na kraju prošlogodišnjeg rujna na 97,3 posto. Na kraju lipnja iznosio je 95 posto a na kraju rujna godine ranije 85,8 posto.

Vlade su u drugom prošlogodišnjem tromjesečju znatno povećale zaduživanje kako bi ublažile ekonomske posljedice protupandemijskih mjera, a pojačana potreba za financiranjem očitovala se i u podacima za treće tromjesečje, napominju europski statističari.

Brojke odražavaju snažno povećanje javnog duga i pad BDP-a, objašnjavaju.

Najveći dug i dalje u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Najvišu je razinu duga iskazanog udjelom u BDP-u u razdoblju od srpnja do rujna 2020. godine bilježila Grčka, dvostruko veću od BDP-a.

Znatno je premašio vrijednost BDP-a i u Italiji, gdje je iznosio 154,2 posto, te u Portugalu, s dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 130,8 posto. Na Cipru, u Francuskoj, Španjolskoj i Belgiji bio je 20 do 10 posto veći od BDP-a.

U Hrvatskoj je bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u prema provizornim procjenama Eurostata na kraju prošlogodišnjeg rujna iznosio 86,4 posto, odnosno 325,2 milijarde kuna.

Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je prema revidiranim podacima Eurostata 84,8 posto odnosno 329,1 milijardu kuna.

Najnižu razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježile su na kraju prošlogodišnjeg rujna Estonija, 18,5 posto, Bugarska, 25,3 posto, i Luksemburg, 26,1 posto.

Ljeto nije donijelo olakšanje

Višu razinu duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju rujna u usporedbi s krajem lipnja bilježilo je ukupno 20 zemalja EU-a, utvrdili su u Eurostatu.

Daleko je najviše porastao dug iskazan udjelom u BDP-u u Grčkoj, za 8,5 postotnih bodova. Slijede Cipar, s povećanjem za 6,2 postotna boda, Italija, gdje je porastao za 4,9 postotnih bodova, i Portugal sa 4,8 postotnih bodova.

Hrvatska je s povećanjem duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju rujna za 1,6 postotnih bodova u odnosu na kraj lipnja ispod europskog prosjeka, u društvu Latvije i Švedske.

U Nizozemskoj i Estoniji zadržao se na razini s kraja lipnja a smanjen je u Austriji, Finskoj, Češkoj, Belgiji i Irskoj.

Hrvatska u ′mediteranskom klubu′

U usporedbi s krajem rujna pretpandemijske 2019. godine javni je dug iskazan udjelom u BDP-u porastao u svim zemljama EU-a, a najviše na Cipru, za 22,9 postotnih bodova.

Slijede Italija i Grčka s povećanjem udjela za 17,4 odnosno 17,3 postotna boda, te Španjolska i Francuska sa 16,6 odnosno 16,5 postotnih bodova.

U skupini je i Hrvatska s povećanjem duga iskazanog udjelom u BDP-u za 12,1 postotni bod u odnosu na kraj rujna 2019. godine, prema podacima Eurostata.

Blizu su i Slovačka i Belgija s povećanjem za 11,9 odnosno 11,6 postotnih bodova.

Najblaže je javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao u Estoniji, za 0,7 postotnih bodova, pokazuje Eurostatovo izvješće.