Među zemljama gdje se dogodio najveći bum cijena analiza Danske Banka navodi i Hrvatsku.Cijene nekretnina na pregrijanim rubovima Europe počele su se snažno spuštati kopirajući ranu fazu pada tržišta nekretnina u SAD-u, objavio je mađarski Budapest Business Journal. Nekretnine u Irskoj počele su padati prije četiri mjeseca i nastavljaju sa silaznom putanjom s obzirom na sve veće kamatne stope, dok je u baltičkim državama također došlo do "pucanja prenapuhanog balona". Cijene kuća u široj okolici Rige pale su u lipnju 3,5 posto, dok je u svibnju pad cijene bio 1 posto. Stanovi u starom dijelu grada postali su skuplji od stanova u Berlinu početkom godine. Mnogi od kredita za financiranje nekretnina su u eurima, švicarskim francima ili jenima, što može dovesti do deprecijacije letonske valute. Državni je deficit dostigao 26 posto BDP-a. Sličan bum cijena nekretnina dogodio se u Rumunjskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj te u Rusiji. Stoga je Danske Bank, prenosi mađarski portal, upozorio na sindrom "prenapuhanog balona" koji vlada u zemljama istočne Europe, a koji pokazuje znakove ponavljanja krize koja je pogodila istočnu Aziju prije sloma 1997. godine. U Irskoj su cijene nekretnina pale 2,6 posto u prvih šest mjeseci ove godine, s tim da je u Dublinu zabilježen pad cijena od 3,3 posto. Oko 15 posto nekretnina je prazno, a prodaja je oslabljena, tvrde upućeni. Jean-Michel Six, glavni ekonomist za Europu u Standard & Poor, smatra da ekstremne razine zaduženosti kućanstava diljem Europe čine regiju ranjivijom i više izloženom oštrijim kreditnim uvjetima. Razine zaduženosti su veće od 100 posto BDP-a u Irskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Nizozemskoj i Danskoj. Španjolske su agencije za promet nekretninama zabilježile pad cijena na kvartalnoj bazi već nekoliko razdoblja uzastopno. Francuske su nekretnine u srpnju pojeftinile 1,5 posto iako su na godišnjoj razini skuplje 5 posto. Cijene bi mogle nastaviti negativnu putanju i u drugoj polovici godine. Europska središnja banka udvostručila je kamatne stope sa 2 posto u prosincu 2005. na 4 posto, no efektivne stope posuđivanja novca u nekim su državama još i više porasle.