Prema posljednjim podacima HNB-a, monetarni agregati M1 i M4 zabilježili su pad na mjesečnoj razini. Monetarni agregat M1 (novčana masa) na kraju rujna iznosio je 51,2 milijarde kuna što je 2,9 milijardi kuna manje u odnosu na kraj kolovoza ili mjesečni pad od 5,3 posto. U odnosu na kraj rujna prošle godine, spomenuti pokazatelj također bilježi pad i to od 1,1% (-0,6 milijardi kuna).

U prvih devet mjeseci ove godine novčana masa je povećana za nešto više od 2 milijarde kuna odnosno zabilježila je rast od 4,1 posto. Rastu novčane mase pridonio je rast iznosa gotovog novca izvan banaka od 11,9%, te rast primarnog novca od 6 posto. U usporedbi s predkriznim razdobljem primarni novac je još uvijek na višoj razini što je posljedica održavanja visoke primarne likvidnosti.

Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, na kraju rujna je iznosio 242 milijarde kuna što je 1,1 milijardu kuna manje u odnosu na kraj kolovoza ili mjesečni pad od 0,5 posto. Na godišnjoj razini ukupna likvidna sredstva i dalje nastavljaju s rastom međutim po nešto blažoj stopi u odnosu na prošli mjesec.

Tako su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukupna likvidna sredstva zabilježila rast od 4 posto. Moramo uzeti u obzir da godišnjem rastu ukupnih likvidnih sredstava izraženih u kunama pridonose i tečajna kretanja s obzirom da devizni depoziti čine 61% ukupnih sredstava. Slabljenje domaće valute od 2,8% godišnje u odnosu na euro svakako je imalo utjecaj na spomenuti rast. Međutim, rast deviznih depozita vrlo vjerojatno je posljedica priljeva deviza od turizma s obzirom na dobre rezultate i u postsezoni. Suprotno tome, mjesečnom padu, nakon višemjesečnog zabilježenog rasta, pridonosi razmjerno snažan mjesečni pad novčane mase.

U odnosu na kraj prošle godine iznos ukupnih likvidnih sredstava viši je za 3,9% (+9,1 milijun kuna) što je prvenstveno posljedica rasta štednih i oročenih depozita od 16,8%, ali i novčane mase koja je viša za 4,1 posto. Suprotno tome djeluje blagi pad od 0,2% deviznih depozita s obzirom da prevladavaju u strukturi monetarnog agregata M4.

Ipak do kraja godine očekujemo blage jednoznamenkaste stope rasta monetarnih pokazatelja pri čemu treba uzeti u obzir tečajna kretanja koja će i u nastavku godine imati utjecaj na rast kunskog izraza monetarnog agregata M4. Dok će potencijal za štednju stanovništva biti pod nepovoljnim utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada te izostankom realnog rasta plaća.