Kamatne stope na kredite u silaznom su trendu od 2009. godine, a mogle bi se nastaviti smanjivati i ove godine jer cijena kapitala na međunarodnim tržištima pada. No presudnu ulogu u tome dat će stanje u gospodarstvu: tek ako se zaustavi rast loših kredita, Hrvatska očuva kreditni rejting, a BDP počne rasti pošto se ostvare najavljene investicije, past će kamatne stope. Poručio je to prvi čovjek Hrvatske udruge banaka (HUB) prestavljajući najnoviju analizu "Kreditni portfelj banaka: Razotkrivanje razlika".

Sve ovisi o Vladi
Premda je još neizvjestan razvoj situacije u Grčkoj, signali s financijskih tržišta ukazuju na spuštanje rizika "o čemu svjedoči pad hrvatskih CDS-ova za sto bodova", rekao je direktor HUB-a Zoran Bohaček uz ogradu da konačan pad kamata ipak ponajviše ovisi o realizaciji Vladinih najava gospodarskog rasta. Analizirajući kreditni portfelj banaka, autor publikacije Velimir Šonje primjećuje da je on pogoršan unatoč tome što je u prošloj godini gospodarstvo zabilježilo blagi rast od 0,2 posto. Pritom je najlošija situacija kod malih i srednjih tvrtki kod kojih je više od 20 posto ili više od petine kredita problematično. Iako je kvaliteta portfelja pogoršana, dobra vijest je što je omjer pokrića loših plasmana rezervacijama povećan sa 40,1 posto u 2010. na 44 posto prošle godine, no još nije dosegnuo razinu iz 2009. od 46,6 posto. Kad su u pitanju loši krediti, bankari su umjereno optimistični. "Na kraju 2011. loši krediti u Hrvatskoj porasli su na 12,4 posto, sa 11,2 posto krajem 2010. Rastući negativan trend je usporio i ubuduće ne očekujemo veći rast", rekao je Bohaček. Premda je u tri godine udio loših kredita skočio s pet na osam posto kod građana, podaci pokazuju da ipak 92 posto njih uredno vraća svoje obveze prema bankama, istaknuo je Bohaček.

Stroži kriteriji
Podsjetio je da je Hrvatska narodna banka (HNB) provela stres-test, čiji su rezultati pokazali da banke mogu podnijeti skok loših kredita na razinu od 15 posto, a tek pri razini od 17 posto ozbiljnijih problema s kapitalom mogle bi imati manje banke. Upravo je kvarenje portfelja i rast rezervacija koji je izravno utjecao na ostvarenu dobit banke prisilio da pooštre kriterije za plasman kredita. Očekivano, kriteriji su najviše postroženi segmentu malih i srednjih tvrtki, dok će kod velikih kompanija i stanovništva kriteriji ostati na istoj razini u 2012. kao i prošle godine, stoji u publikaciji.Analiza HUB-a, provedena je kao anketa među najvećim bankama koje zajednički imaju tržišni udio veći od 80 posto. Tako anketirane banke očekuju 4 do 5 posto sporiji rast kredita tvrtkama nego 2011. te za 5 posto brži rast stanovništvu. Iako krediti daleko najbrže rastu državi, Bohaček tvrdi da nema opasnosti da se s tržišta istisne privatni sektor jer je likvidnost dovoljno velika, a kamatne stope na tržištu novca povijesno niske.

Prosječne cijene
Pad od 1,8-postotnih bodova
Analiza HUB-a pokazuje da su kamatne stope na kredite u padu od kraja 2009. Krajem 2011. prosječna kamata na stambeni kredit iznosila je 5,26%, dok je 2009. bila 6,45%. Istodobno je cijena dugoročnih kredita tvrtkama pala sa 7,31 na 6,37%, a kratkoročnih sa 8,48 na 7,56%. Prosječno su kamate pale sa 11,12% na 9,36%.