Cijene nafte na svjetskim su tržištima u ponedjeljak oslabile nakon najvećeg dnevnog skoka u povijesti tržišta za 11 dolara po barelu prošlog petka, o čijim uzrocima analitičari nisu složni.
Na američkom tržištu barel je u ponedjeljak pojeftinio 1,64 dolara, na 136,90 dolara, dok se na tržištu u Londonu spustio na 135,60 dolara, pojeftinivši 2,09 dolara.

Na američkom je tržištu cijena barela u petak skočila za gotovo 11 dolara, na novu rekordnu razinu iznad 139 dolara za barel, pridonijevši skoku cijena za 16 dolara u samo dva dana, nakon više od dva tjedna gubitaka.

Grozničarvo je kupovanje izazvao niz čimbenika, uključujući prognozu ulagačke banke Morgan Stanley da bi cijene nafte mogle do američkog praznika 4. srpnja nadmašiti razinu od 150 dolara po barelu, kao i pad vrijednosti dolara na tržištima valuta.

Čelnik globalnih istraživanja robnih tržišta ulagačke banke Goldman Sachs Jeffrey Currie u ponedjeljak je podržao stajalište Morgan Stanleyja, upozorivši kako je, doduše, došlo do pada potražnje za naftom, no da je opskrba još i slabija.

Šestogodišnji rast cijena nafte ove je godine dodatno ubrzao, skočivši nekih 40 posto od početka godine, ponajviše pod utjecajem pada dolara.

Dolar je u petak ponovno oslabio nakon što su najnoviji američki gospodarski podaci pokazali najveći skok američke stope nezaposlenosti u 22 godine, što je umanjilo očekivanja da će američka središnja banka Fed podizati ključne kamatne stope.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u ponedjeljak je odvojeno izvijestila da je u petak referentna cijena košarice nafte tog kartela iznosila 126,11 dolara, u usporedbi sa 118,77 dolara, koliko je iznosila dan ranije.