Kako nam je država? Pa, gospodarstvo je još u očajnom stanju. Tri godine nakon inauguracije predsjednika Obame i dvije i pol godine nakon službenog kraja recesije, nezaposlenost je i dalje previsoka. Međutim, postoje neki razlozi zbog kojih se usuđujemo nadati da smo konačno na (sporom) putu prema boljim vremenima.

A Amerika ne bi bila na tom putu da je predsjednik Obama popustio republikanskom pritisku i srezao potrošnju, ili da je Banka saveznih rezervi popustila republikanskom inzistiranju da ne izdaje novi novac. Zašto dopuštam zraci optimizma da se probije kroz oblake? Najnoviji gospodarski podaci ukazuju na to da se stanje malo popravilo, ali Amerika je već doživjela nekoliko lažnih uzbuna na tom polju. Još je važnije što konačno postoje dokazi da glavna dva problema koja se nalaze u samom korijenu gospodarskog pada (krah tržišta nekretninama i prekomjerna privatna zaduženost) konačno popuštaju.Što se tiče tržišta nekretninama: u Americi je između 2000. i 2006. godine ono bilo napuhano do čudovišnih razmjera. Kad je taj mjehur puknuo, građevinski sektor, koji je bio glavni gospodarski pokretač za vrijeme navodnog "Bushovog procvata", iznenada se sunovratio. No taj mjehur počeo se ispuhivati prije gotovo šest godina, a cijene nekretnina vratile su se na razinu iz 2003. godine. I sada, nakon produljene krize građevinskog sektora i tržišta nekretninama, čini se da Americi nedostaje kuća. Dakle, zašto ljudi ne kupuju? Zato što si zbog depresije u kojoj se nalazi gospodarstvo mnogi pojedinci koji bi inače kupovali kuće ne mogu to priuštiti ili se boje gubitka posla, pa se zbog toga ne odlučuju na takav rizik.No gospodarstvo je velikim dijelom u depresiji upravo zbog kraha tržišta nekretninama, što smjesta navodi na mogućnost stvaranja začaranog kruga. Gospodarski oporavak vodi do naglog porasta kupnje nekretnina, što vodi do građevinskog procvata, što dodatno osnažuje gospodarstvo i tako dalje.

A ako pomnije proučite najnovije podatke, čini se da tako nešto možda upravo započinje. Naime, prodaja kuća je u porastu, pada broj zahtjeva za naknadu za nezaposlene, a povjerenje građevinara raste. Nadalje, jačaju i izgledi stvaranja začaranog kruga jer je ostvaren znatan napredak i po pitanju zaduženosti.Naravno, to nećete čuti u javnim raspravama, koje su usredotočene na rast državnog duga. No tkogod ozbiljnije pogleda kako se Amerika uopće našla u gospodarskim nedaćama, svjestan je da je pravi krivac za to privatni dug, odnosno zaduženost kućanstava. Upravo je eksplozija privatnih dugovanja tijekom godina Bushove vladavine postavila uvjete za nastanak krize. Dobra je vijest da su od kraja 2008. pala privatna dugovanja u dolarima, a smanjila su se čak i u pogledu postotka bruto domaćeg proizvoda. Naravno, i dalje postoje veliki rizici, najveći od kojih je rizik da bi nas europske nevolje mogle preusmjeriti sa puta prema oporavku. A to je već priča, priča ispričana u najnovijem izviješću ustanove McKinsey Global Institute. Ovo izviješće prati napredak po pitanju procesa smanjenja pretjerane zaduženosti. U Sjedinjenim Američkim Državama zabilježen je znatan napredak, što je u suprotnosti s razvojem događaja u Europi. I iako se u ovom izviješću to ne navodi izrijekom, prilično je jasno zašto je Europi toliko gore nego Americi. Zato što se europski dužnosnici pribojavaju pogrešnih stvari. Točnije, Europska središnja banka boji se inflacije umjesto da se brine kako održati gospodarski oporavak.

Zbog fiskalne štednje, koja bi trebala ograničiti porast državnog duga, gospodarstvo se našlo u depresiji te je postalo nemoguće ostvariti hitno potrebno smanjenje privatne zaduženosti. Konačni rezultat je taj da Europljani još uvijek nisu postigli nikakav napredak u pogledu smanjenja prekomjerne zaduženosti, dok Amerikanci jesu. Da se mi vratimo na SAD. Moj oprezni optimizam ne bi trebalo shvatiti kao izjavu da je sve u najboljem redu. Amerika je pretrpjela golemu i nepotrebnu štetu zbog neprimjerene reakcije na gospodarski pad. Amerika nije omogućila značajnu pomoć u pogledu hipotekarnih kredita, što bi nas puno brže poguralo prema smanjenju dugovanja. Amerika još godinama neće ostvariti išta nalik stopi zaposlenosti u nekim normalnim okvirima. Situacija bi bila puno gora da je Amerika poslušala savjete koje su zahtijevali Obamini protivnici. Jer republikanci zahtijevaju da Banka saveznih rezervi prestane pokušavati sniziti kamatne stope te da se državna potrošnja smjesta sreže, a to je zapravo zahtjev da Amerika preuzme model koji je Europu doveo na sam rub propasti. Ako nakon ovogodišnjih izbora na vlast stupi pogrešna ideologija, tek rođeni američki oporavak mogao bi biti zagušen.