Zagrebačka banka jučer je na glavnoj skupštini potvrdila prijedlog o isplati najveće ikad svote za isplatu dividende. U dvije tranše (u svibnju i listopadu) dioničarima će se isplatiti više od četiri milijarde kuna ili 531 milijun eura pa je to već prilikom najave skupštine bila i najzanimljivija točka dnevnog reda. Banka će, pak, slijedom jedne od odluka skupštine, idućih mjeseci biti aktivna i na burzi.

Do kraja godine planira otkup do 120.000 vlastitih dionica, za što će se izdvojiti najviše 1,3 milijuna eura. Te će se dionice iz trezora kroz idućih nekoliko godina preusmjervati za nagrade zaposlenicima shodno internim pravilima nagrađivanja.

Informacije o kupnjama vlastitih dionica na Zagrebačkoj burzi se inače objavljuju praktično na dnevnoj bazi, iako sustavnu politiku u tom pogledu zapravo nema baš velik broj kompanija. Aktivnošću prednjači nekoliko društava čije dionice su u pravilu i među najtrgovanijima.

Dijelom je to i zbog programskog otkupa vlastitih dionica koji se u praksi provodi s različitim ciljevima i namjenama, od nagrađivanja menadžera odnosno zaposlenika do provedbe ESOP programa ili pak u svrhu poboljšanja kapitalne strukture.

To uključuje i naknadna povlačenja stečenih vlastitih dionica čime se npr. povećavaju pokazatelji koji se referiraju na zarade po dionici. Trezorske dionice općenito se često promatraju i kao alternativa dividendi.

To svakako vrijedi za Hrvatski telekom koji već godinama prakticira kupnje dionica u trezor, a u drugom koraku ih povlači, bez smanjenja temeljnoga kapitala. U okviru trenutno važećeg Programa otkupa dionica (iz 2021.) lani je kompanija provela najveći otkup dionica u svojoj povijesti.

Na burzi je kupila dodatnih 980 tisuća dionica vrijednih čak 180,4 milijuna kuna, što je 81 posto više nego godinu prije. U prvom kvartalu ove godine tempo je ipak usporen. Kupljeno je dodatnih 85.299 dionica za što je plaćeno 2,1 milijuna eura.

U HT-u svoju politiku spram trezorskih dionica opisuju kao oblik dodatnog povrata za sve dioničare, pored redovite dividende. "Strategija HT-a za alokaciju kapitala jasno pokazuje snažnu usmjerenost kompanije na povrate za dioničare i namjeru da vratimo vrijednost dioničarima. U našoj strategiji otkup vlastitih dionica jedan je od instrumenata povrata kapitala dioničarima", ističu.

Aktualni program na snazi je od kraja travnja 2021. s trajanjem do travnja 2026. U tom razdoblju predviđeno je stjecanje do tri milijuna dionica, a maksimalan iznos dodijeljen za njegovu provedbu je 600 milijuna kuna ili 80-ak milijuna eura. Dosad je, dakle, iskorišteno oko 47 posto.
U srpnju 2022. povučeno je pak više od 1,27 milijuna dionica iz trezora. Time im se ukupan broj smanjio na 78,77 milijuna, ali bez smanjenja temeljnog kapitala, pa se na taj način sudjelovanje preostalih dionica u temeljnom kapitalu povećalo, objašnjavaju.

Premda je tempo otkupa ove godine sporiji, usporedbe s ukupnim burzovnim prometom dionica HT-a upućuju na značajan doprinos same kompanije na strani potražnje. Do kraja ožujka HT-om je na burzi ostvareno nešto manje od 4,5 milijuna eura prometa, a kompanija je na kupovnoj strani sudjelovala s 2,1 milijun ili oko 45 posto.

Generiranje potražnje

Otkupi vlastitih dionica u znatnoj mjeri generiraju potražnju kod još nekih od (naj)likvidnijih dionica, čime same kompanije podržavaju njihovu cijenu i likvidnost. Tako je npr. u prva tri mjeseca dionica Podravke na ZSE protrgovano za 4,3 milijuna eura. A od nepunih 46 tisuća dionica koje su bile predmetom tih kupoprodaja, u više nego svakoj trećoj na kupovnoj strani bila je sama Podravka.

Do kraja ožujka otkupila je oko 16,5 tisuća, s tim da je u međuvremenu bilo i otpuštanja (realizacija prava na opciju kupnje dionica bivšeg menadžera). Lani je Podravka za nabavu svojih dionica (44 tisuće) izdvojila oko 27 milijuna kuna, dok u 2021. tih kupnja nije bilo.

U Atlantic grupi stjecanje dionica provode u svrhu programa nuđenja dionica zaposlenicima Atlantic Grupe. Parametri za sudjelovanje zaposlenika određeni su, kažu, Opcijskim programom i politikom nagrađivanja. Za otkup vlastitih dionica lani su izdvojili 22,3 milijuna kuna, a za ovu godinu potreba za otkupom utvrđena je na maksimalnih 100 tisuća dionica. "U prvom kvartalu počeli smo s kupnjama, za što smo dosad izdvojili 405 tisuća eura", kažu u Atlanticu. Trenutno u trezoru imaju 56.330 dionica ili 0,42 posto temeljnog kapitala.

U pogledu trezoriranja dionica u Adris grupi na snazi je petogodišnji okvir donesen na glavnoj skupštini prije nepune četiri godine. U rovinjskoj kompaniji kažu kako su od 2022. do danas otkupili na burzi vlastitih dionica u protuvrijednosti 1,2 milijuna eura, a trenutno im je u trezoru 4,3 posto temeljnog kapitala.

Taj program u Adrisu provode s ciljem da se te dionice ponude na prodaju i/ili za nagrađivanja radnika i menadžmenta društva i povezanih poduzeća.
I u Valamar Rivieri trenutno je važeći petogodišnji okvir usvojen na skupštini 2019. No, tijekom 2022. i u prva tri mjeseca ove godine nisu kupovali dionice u trezor, gdje je trenutno 4,1 milijun (3,28 posto) vlastitih dionica.

Umjesto dividende

"Vlastite dionice mogu se koristiti za isplatu dividende umjesto gotovine, što je bio slučaj u prošlosti, kao i za nagrađivanje menadžmenta i zaposlenika, što je trenutno slučaj, a za što su u 2022. izvršene rezervacije u iznosu 49 milijuna kuna. Usto, mogu se koristiti i za optimizaciju kapitalna strukture", navode u toj turističkoj kompaniji.

Span je pak u prosincu 2022. donio dvogodišnji Program otkupa, a za to je, kažu, angažirano investicijsko društvo koje u pogledu vremena kupnje djeluju neovisno, bez utjecaja same kompanije. Za ovu godinu predvidjeli su kupnju do 30 tisuća dionica, a u okviru dvogodišnjeg programa definirano je maksimalno 175.000 dionica.

Pravilima Programa određeno je, uz ostalo, da cijena stjecanja može biti najviše 20% iznad prosjeka tržišne vrijednosti dionice za prethodnih 30 dana, kao i da ne smije premašivati 11x EBITDA.

Program otkupa te IT kompanije provodi se s ciljem raspolaganja dionicama u okviru ESOP programa, nagrađivanja zaposlenika Spana i povezanih društava, potencijalnih akvizicija društava te za sve ostale zakonom predviđene svrhe, naglašavaju.

I uprava Atlantske plovidbe skupštinskom je odlukom ovlaštena za stjecanja vlastitih dionica. Lani su ih neto stekli 500, a ove godine (zasad) ih nisu kupovali. Otkup je u pravilu predviđen na organiziranom tržištu, kažu u toj brodarskoj kompaniji, ali ako je to u interesu društva izvršnim direktorima dopušta se i kupnja mimo ZSE.

U oba slučaja vrijedi cjenovno pravilo do najviše 10 posto otklona od prosječne tržišne cijene prethodnog dana. Izvršni direktori ovlašteni su raspolagati trezorskim dionicama za nagrađivanje radnika i manadžera, za program radničkog dioničarstva te za isplatu dividende.

Optimalna kombinacija

Kupnje trezorskih dionica u svjetskoj su praksi, ponajprije u SAD-u gdje se u to usmjerava znatno više raspoloživa novca, znale biti i predmetom propitivanja u smislu mogućeg utjecaja na (manje) investicije. No, u Europi je takvih propitivanja manje jer su i razmjeri takve prakse u pravilu manji.

U pogledu povrata ulagateljima kompanije su i kod nas sklonije isplati dividende iako je kombinacija otkupa dionica i dividende vrijedna razmatranja i s poreznog aspekta.

Usto, pitanje (otkupa) trezorskih dionica u širem kontekstu je i pitanje korporativnog upravljanja. U tom smislu i uloga održavanja vrijednosti dionica kod nas općenito nije dovoljno osvještena, kaže Mislav Bradvica iz odvjetničkog društva Bradvica Marić Wahl Cesarec.

Ni među većim društvima nema previše onih koje imaju jasnu politiku spram trezorskih dionica i taj institut je, prema njemu, relativno podcijenjen. Ali tvrtke u pojedinim sektorima, poput IT-a, vlastite dionice danas vide i kao način zadržavanja radnika.