Potkraj kolovoza, oročeni depoziti građana dosegnuli su 123,7 milijarda kuna i bili su za oko 900 milijuna kuna viši nego na kraju srpnja, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Ako se pak usporede podaci s kraja ovogodišnjeg kolovoza u odnosu na isti lanjski mjesec, oročena štednja građana porasla je za 8,2 milijarde kuna. Vidljivo je da su građani i dalje skloni takozvanim klasičnim oblicima štednje, tj. oročenoj štednji koja, barem tako smatraju analitičari, još uvijek ima atraktivne kamatne stope.

Očekuje se nastavak rasta oročenih depozita stanovništva, iako nešto slabijom dinamikom no dosad. Atraktivne kamatne stope na oročene depozite u Hrvatskoj te očekivani rast prihoda od turizma trebali bi pridonijeti nastavku rasta depozita. Također, značajnija orijentacija banaka u Hrvatskoj na domaće izvore financiranja, posebice oročene depozite, smanjuje njihovu osjetljivost na vanjske poremećaje i povoljno utječe na njihovu stabilnost, ističe glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić.

Već su više puta analitičari isticali da kretanje štednje građana u bankama ovisi prije svega o njihovim primanjima iz kojih se formira potencijal štednje. Realizacija tog potencijala ovisi o sklonosti štednji i o ponudi štedno-ulagačkih proizvoda na tržištu. Alen Kovač, makroekonomist Erste banke, također ističe da depoziti građana i dalje bilježe relativno stabilan trend, gdje solidna turistička sezona govori u prilog sezonski intenzivnijem priljevu depozita. No, kad je riječ o poduzećima i dalje je vidljiv pritisak na depozitnu bazu.

Što se tiče kamatnih stopa na kredite, Kovač tvrdi da su kamatne stope zabilježile određen silazni trend. U segmentu poduzeća, manje izgledno podizanje referente kamatne stope Europske središnje banke te snažni konkurentski pritisci govore u korist sličnih trendova, kao i u segmentu stanovništva. Rizici ostaju vezani uz globalno okruženje te rast premije na rizik i posljedično povećani trošak stranih izvora, zaključuje Kovač.