Austrijska naftna kompanija OMV objavila je u utorak da se namjerava povući s tržišta Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kao glavni razlog za povlačenje u OMV-u navode opći odmak od portfelja proizvodnje i prodaje te koncentraciju na sektore istraživanja i proizvodnje te plina i energije. Riječ je o 63 benzinske crpke u Hrvatskoj kojima su Austrijanci držali 13 posto tržišnog udjela i 28 crpki u BiH koje su im donijele oko 8 posto udjela. Iako se ne zna što će točno biti s crpkama, Uprava austrijske naftne tvrtke je najavila da će u idućih nekoliko mjeseci započeti pregovore s potencijalnim kupcima, a isto tako očekuju da će novi vlasnik nastaviti s postojećom djelatnošću u istom ili čak i većem obujmu.

Odlazak OMV-a iz Hrvatske pomalo je začuđujući s obzirom na to da je u posljednjih nekoliko godina više globalnih i regionalnih kompanija imalo akvizicije ili najavljivalo znatne investicije u razvoj maloprodajne mreže benzinskih crpki. Kao potencijalni kupci OMV-ovih crpki u neslužbenim razgovorima spominju se Ina-Mol, Petrol i Agrokor, no upućeniji kažu da će najveće zanimanje vjerojatno doći od ruskih divova: Lukoila, Gazpromnjefta i Njeftegazinkora. U Agrokoru su na upit Poslovnog dnevnika odgovorili da taj koncern nije zainteresiran za preuzimanje OMV-ova lanca. U Ininu sjedištu u Zagrebu, kao i u Molovu u Budimpešti, odgovorili su samo "bez komentara".

Takav odgovor ostavlja prostor za spekulacije da se u toj grupi razmišlja o preuzimanju, no tu je i pitanje što bi na takav potez rekla Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) koja je prije nekoliko godina naredila Ini da se riješi Crobenza. Ruski Lukoil je jedan od globalnih igrača s velikim aspiracijama u ovoj regiji. U Hrvatsku su došli 2008. kada je krenula njihova velika ekspanzija izvan Rusije, a do sada su uspjeli okupiti, što preuzimanjem, što novim projektima, 22 benzinske postaje. Nedavno je iz Lukoila došla najava da će u srednjoročnom planu imati sto benzinskih postaja u Hrvatskoj. Tijekom utorka nije bilo moguće dobiti komentar iz Lukoila, ni u Zagrebu ni u njihovoj centrali u Moskvi.

Naftni konzultant Jasminko Umićević smatra da će se glavna bitka za benzinske crpke voditi između Rusa: Gazpromnjefta i Njeftegazinkora. "Gazpromnjeft je u svoju rafineriju u Pančevu uložio 500 milijuna eura, a u planu je još toliko. Nakon modernizacije ona će imati kapacitet prerade veći od šest milijuna tona goriva godišnje. To je previše samo za srpsko tržište i tražit će se prostor na drugim tržištima, a novac vjerojatno nije problem", kazao je Umićević. Ovaj konzultant pojašnjava da je i Njeftegazinkor uložio znatna sredstva u rafineriju u Bosanskom Brodu, koja će nakon rekonstrukcije moći isporučivati tri milijuna tona goriva. Kada se uzme u obzir, kaže Umićević, da je ta tvrtka u posljednje vrijeme preuzela 70-ak benzinskih postaja u Republici srpskoj i 10-ak u Federaciji BiH, jasno je da će postojati zanimanje i za 28 postaja iz sastava OMV-a. I sveučilišni profesor i naftni stručnjak Igor Dekanić smatra da će se ovdje glavna borba voditi među Rusima. Iako respektira Gazpromnjeft i Njeftegazinkor, Dekanić ipak blagu šansu daje Lukoilu. Cijenu za 91 crpku nitko nije želio prognozirati. Ako se pak uzme da je Lukoil do sada navodno plaćao između 0,8 i 2,5 milijuna eura po crpki u Hrvatskoj, može se izračunati da je riječ o poslu većem od 200 milijuna eura.