Tek što je riješila jedan problem i uložila u Hrvatsku poštansku banku 450 milijuna kuna, čime je banci omogućila da nesmetano posluje, Vlada je dobila novi. Posljednja bankarska dokapitalizacija možda bi mogla biti ocijenjena kao potpora, a u tom bi se slučaju i pred Vladu i pred HPB te Croatia banku, koja je lani također dobila 70 milijuna državnih kuna, postavili sasvim novi uvjeti. Ako su nezakonite, potpore bi trebalo vratiti u propisanome roku ili pak zatražiti suglasnost regulatora za njihovo odobravanje.

Takav rasplet sigurno ne bi išao na ruku ni Vladi ni banci, jer bi državu prisilio da krene u hitni postupak prodaje, što se nedavnom dokapitalizacijom i izbjeglo. Vlada je još prošle godine pregovarala o prodaji HPB-a nekim strateškim investitorima (EBRD, privatne banke), ali cijena je bila daleko ispod očekivane jer su kupci računali s time da se državi žuri. Nakon dokapitalizacije, Vladine su pregovaračke pozicije bolje, ali srušilo bi ih nepovoljno očitovanje AZTN-a, jednako kao i cijenu banke kod moguće privatizacije.

Olgica Spevec, šefica Agencije, odgovorila nam je jučer da AZTN još nije pokrenuo postupak ocjenjivanja dokapitalizacije, već samo ispituje stanje na tržištu. Ključni će kod tog ispitivanja biti odgovori Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke. Objašnjava da dokapitalizacije banaka, odnosno bilo koji oblik jačanja adekvatnosti kapitala sami po sebi nisu zabranjeni s aspekta propisa o državnim potporama. Međutim, kada je riječ o provedbi dokapitalizacije od strane države i njenih institucija, moguća je državna potpora, koja mora biti dodijeljena sukladno propisima o državnim potporama u financijskom sektoru, odnosno propisima o dokapitalizaciji /rekapitalizaciji, navodi Olgica Spevec i dodaje da je za AZNT bitno jesu li sredstva koja se transferiraju poduzetniku izravan izdatak proračuna ili umanjeni prihod proračuna.

Državna sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima u obliku subvencija, oprosta ili otpisa kamata/dugova, ulaska u temeljni kapital, povoljnih zajmova ili državnih jamstava, u većini slučajeva predstavljaju državnu potporu, uz iznimku ulaganja u infrastrukturu od koje koristi ima šira zajednica, a ne samo jedan poduzetnik. Druga je mogućnost da Vlada dokaže Agenciji da novac koji je uložila u HPB zadovoljava načelo privatnog investitora, što znači da se ponaša kao privatni ulagač: ulaže sredstva u profitabilni projekt, očekuje povrat na ulaganje u razumnom roku, provela je analizu i slično. Uprava HPB pojašnjava da se kod njih radi upravo o takvoj situaciji.

Uprava: Uloženo će donijeti dividendu i veću vrijednost
Dokapitalizacija Banke se temelji na investicijskim studijama i analizama o realnoj procjeni rasta, fer vrijednosti dionice i očekivanom povratu ulaganja. Država kao javni ulagatelj je donijela odluku o povećanju temeljnog kapitala na tržišnoj osnovi i po komercijalnim uvjetima. Uloženi kapital će ulagatelju donijeti prihod u obliku dividendi te povećanja vrijednosti dionice u očekivanom vremenskom periodu, što će stvoriti dodatnu vrijednost na duži rok, komentira uprava HPB-a.

Ulaganje države ne potpada pod bilo kakva ograničenja vezana uz pravno uređenje državnih potpora jer se radi o uobičajenoj praksi u tržišnom gospodarstvu, na način na koji bi privatni vlasnik pribavio potreban kapital za rast i razvoj poslovanja i povećanje tržišnog udjela Banke. Kod dokapitalizacije iz prosinca 2010. radi se o primjeni načela privatnog ulagatelja, tvrdi uprava koju vodi Čedo Maletić.