Na javna poduzeća otpada 16,7 posto ukupno ostvarenoga prihoda Srbije. Prema redovitoj analizi, što je za potrebe vlade izrađuje Republički zavod za razvoj, od 17 velikih javnih poduzeća 14 ih je lani ostvarilo dobit, koja ukupno iznosi 558,750 milijuna eura, dok su gubitci 167,5 milijuna eura. Svih 17 poduzeća u kojima je uposleno 108.845 radnika, odnosno svaki deseti u Srbiji, ostvarlilo je prihod od 10 milijardi eura.Na javna poduzeća otpada 16,7 posto ukupno ostvarenoga prihoda gospodarstva, odnosno 15,7 posto kada je riječ o ostvarenoj dobiti, dok gubitci čine 7,6 posto. Postojeći rezultati, prema kojima je ostvarena dobit tri puta veća od gubitaka, što su u usporedbi s prethodnim godinama znatno povoljniji, nastali su kao posljedica primjene restrukturiranja. Dobit je povećana za 60,9, a gubitci smanjeni za 45,8 posto. U posljednjih pet godina gubitci javnih poduzeća smanjivani su iz godine u godinu, pa su lani sudjelovali u ukupnim gubitcima gospodarstva sa 0,6 posto za razliku od 2001. kada su iznosili 3,3 posto.Najveći dio dobiti, čak 93,9 posto, ostvarila su četiri javna poduzeća: Elektroprivreda (203,750 milijuna eura ), Telekom (185 milijuna), NIS (86,250 milijuna) i PTT (50 milijuna eura). Među gubitašima na prvom mjestu su Željeznice Srbije koje sa 90 milijuna čine više od polovice ukupnih gubitaka. Među gubitašima su još Putevi Srbije s gotovo 50 milijuna eura, a preostali dio od oko 25 milijuna eura otpada na Poduzeće za podzemnu eksploataciju rudnika Resavica. Zahvaljujući otpisu dugova, što je uz smanjenje broja uposlenih bio sastavni dio restrukturiranja, njihov dug smanjen je na 18,2 posto ukupnog duga što ga ima cjelokupno gospodastvo. Taj udio je 2001. iznosio iznad 25 posto. Obveze (74,8 posto) koncentrirane su u četiri javna preduzeća: NIS (34,5 posto) Putevi Srbije (10,2), Željeznice Srbije (10,6), Elektroprivreda (30,1 posto). Pojedinačno, najviše su zaduženi JAT i Poduzeće za podzemnu eksploataciju ugljena Resavica, koji nemaju vlastita kapitala jer su im obveze veće od ukupne imovine. Ukupne obveze prelaze vrijednost obrtne imovine kod Puteva Srbije (čak 45 puta), zatim Telekoma, Aerodroma Nikola Tesla, Željeznica Srbije, te EPS-a i EMS-a. Javna preduzeća čak 27 puta više duguju nego što potražuju. Veći dug prema dobavljačima od potraživanja od kupaca i korisnika usluga imaju 11 od 17 analiziranih poduzeća: Skijališta čak 36 puta, ali i PEU Resavica, NIS, Srbijagas, ŽS, JAT, Aerodrom, Telekom… Podrobnija analiza pokazuje da najizraženiju nelikvidnost imaju Putevi Srbije koji ne mogu izmiriti gotovo cjelokupne obveze, odnosno 99,9 posto, ali i PEU Resavica (83 posto ), Željeznice Srbije (74) i Jat (77), dok kratkoročne obveze mogu servisirati Transnafta, Aerodrom Beograd, PTT, Vojvodinašume, Srbijavode i Vode Vojvodine. Unatoč boljim poslovnim rezultatima, javna poduzeća još nisu na razini koja opravdava visoke plaće u njima. Zbog toga se u javnosti često čuju kritike na račun njihova poslovanja. Mnoga od tih poduzeća i dalje opstaju zahvaljujući subvencijama iz proračuna, koji se puni sredstvima poreznih obveznika. Građani protestiraju što iz svojih skromnih kućnih proračuna moraju pokrivati gubitke nerentabilnih poduzeća. Iako javna poduzeća predstavljaju veliki teret za državni proračun, vlasti se teško odlučuju na njihovu privatizaciju. Već više od godina odgađa se početak privatizacije NIS-a, a JAT će, u najboljem slučaju, naći kupca tek 2008. Razlog da se vlast teško odriče javnih poduzeća je što ih koriste za ’udomljavanje’ stranačkih kadrova.