Vlada je u četvrtak uputila u Sabor konačni prijedlog Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili, a novi zakon bi stupio na snagu 1. srpnja, kazao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Filipović je na sjednici Vlade istaknuo kako se konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.

Radno vrijeme u trgovini, kako je kazao, regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.

"Kada se ovaj konačan prijedlog Zakona usporedi s prvim čitanjem, mi smo zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti, predvidjeli dio iznimki koje će raditi i nedjeljom. U odnosu na prvo čitanje, iz tih iznimaka maknute su pekarnice jer smo uzeli u obzir sve ono o čemu se raspravljalo na odborima i u Saboru", rekao je Filipović.

Što se tiče mogućnosti rada nedjeljom, kako je naveo, prijedlog zakona predviđa 16 radnih nedjelja tijekom cijele godine. Predlaže se i da zakon stupi na snagu 1. srpnja, a radi prilagodbe poslovnih subjekata da se u 2023. godini 16 radnih nedjelja ne ubraja u nedjelje koje su do stupanja na snagu novog zakona bile radne.

"Našli smo model o 16 radnih nedjelja i mislim da je to dobar balans te vjerujem da će pridonijeti i pravima radnika i obiteljskom životu, kvalitetnom funkcioniranju u ovom novom režimu rada nedjeljom, koji je bio i dio je našeg programa", kazao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade. Željeli smo to napraviti na način da bude održivo i kvalitetno, a u procesu donošenja odluka konzultirani su svi zainteresirani, dodao je.

Prema prijedlogu, trgovac samostalno određuje kojih su to 16 nedjelja u godini radne, s osnove individualnih potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih relevantnih čimbenika. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.

Zakonom se propisuju iznimke od općeg pravila koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

Također, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Distribucija tiska putem kioska, kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 sati do 13 sati.

Navedene iznimke su, kako se navodi u obrazloženju, propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.