Odlazak Željka Rohatinskog, kojeg su znali zvati i sinonimom za čvrstu kunu i stabilan tečaj, s dužnosti guvernera Hrvatske narodne banke ne bi trebao značiti i bitne promjene u monetarnoj politici. Ekonomski analitičari smatraju da će 'fiksni tečaj ostati bez obzira tko bio guverner' te da se nasljednik Rohatinskog 'neće upuštati u velike avanture s monetarnom i tečajnom politikom'

Analizu 12 godina rada Željka Rohatinskog u fotelji guvernera, ali i davanje savjeta njegovom nasljedniku na čelu središnje bankarske institucije u Hrvatskoj, ekonomski stručnjak Guste Santini 'uvjetovao je' saznavanjem stvarnih razloga odlaska još uvijek aktualnog guvernera.

'Nije vrijeme za ocjenjivanje, nego za analizu koje su posljedice odlaska guvernera. Mislim da su posljedice dodatno povećanje kamatnih stopa i još veća vjerojatnost da izgubimo kreditni rejting u rujnu, a onda se stvari potpuno mijenjaju', prognozira Santini.

'Bez obzira na to tko bio guverner - fiksni tečaj će ostati jer nam u protivnom slijedi hiperinflacija koju nitko ne bi bio spreman potpisati. Stabilan tečaj kune je zadana varijabla. U Hrvatskoj spavamo s eurima, a u džepu nosimo kune kao monetarne manekene. Kuna nije valuta. Trebala je postati valuta da su joj građani vratili povjerenje. Zašto nisu - postoji milijardu razloga', ukazuje Santini.

I ekonomski analitičar i konzultant Velimir Šonje smatra da se 'nijedan razuman novi guverner neće upuštati u velike avanture s monetarnom i tečajnom politikom'. Napominje pritom da 'sve analize ukazuju na to da odnos troškova i koristi od značajnijeg slabljenja kune preteže na stranu troškova'. Uvjeren je da je Boris Vujčić, čije se ime spominje u ulozi novog guvernera, 'duboko svjestan svih - i više i manje vidljivih aspekata promjena tečaja'.

'Ne govorim ovdje o malim promjenama. Tečaj historijski oscilira +/- 4,2 posto oko sredine od 7,42 kuna za jedan euro, pa su manje fluktuacije moguće i normalne, ponekad i poželjne. Govorim o nepoželjnosti nepredviđenih, naglih promjena koje bi bitno povećale kreditno opterećenje građana, ali i države i gospodarstva, čiji su dugovi u stranoj valuti ili vezani uz tečaj', kaže Šonje.

Kad je glavna zadaća novoga guvernera u pitanju, navodi da je to 'stabilnost banaka i ukupnog financijskog sustava', pa podsjeća da je Hrvatska 'izbjegla još veću recesiju zahvaljujući čvrstim bankama, čime je jedna od rijetkih zemalja u kojima država nije trebala intervenirati spašavanjem banaka u krizi'.

'Zbog toga treba nastaviti čuvati ono što je dobro, a to se prvenstveno odnosi na činjenicu da naši građani, kada je riječ o štednji, mogu mirno spavati. Siguran sam da će biti dovoljno mudrosti da se izabere guverner koji će znati cijeniti i čuvati taj kapital', ocjenjuje Šonje.

Ne misli, pak, da 'sama monetarna politika može dovesti do trajnih rješenja ekonomskih problema' u Hrvatskoj. Na tom je tragu, tvrdi, govorio i guverner Rohatinski prije nego što je najavio odlazak te i od Borisa Vujčića očekuje kontinuitet u promoviranju takve ideje.

'Treba prestati očekivati od monetarne politike da napravi čudo kada je riječ o pokretanju gospodarskog rasta. U našim uvjetima rast može doći samo od strukturnih reformi i rasta produktivnosti, a ne od poticanja potražnje kroz monetarne eksperimente s neizvjesnim ishodom', upozorava Velimir Šonje.

Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu kojemu su u fokusu interesa monetarna politika, međunarodne financije, financijske institucije i tržišta, o promjenama na čelu HNB-a samo je kratko rekao: 'Ne komentiram imenovanja i razrješenja.'

Koliko Hrvatsku košta odlazak Rohatinskog?
Na svojim web stranicama ekonomski analitičar Guste Santini ključnim je ocijenio odgovor na pitanje kako će 'vjerovnici primiti vijest' o odlasku Željka Rohatinskog jer strahuje da bi ih 'neizvjesnost mogla potaknuti da povećaju kamatnu stopu na nove kredite'. Daje i izračun što bi se dogodilo da to bude za pola postotnog boda.

'To nikako ne bi trebali ocijeniti prevelikim i neočekivanim povećanjem. Međutim, kako je inozemni dug na razini društvenog proizvoda, odlazak Željka Rohatinskog mogao bi godišnje Hrvatsku stajati pola postotka BDP-a, što je jednako 225 milijuna eura. Ako potraje, u konačnici bi to, recimo u četiri godine, moglo povećati cijenu kredita za cijelu milijardu eura. Veliki su to novci u trenutku kada hrvatska vlast jedva krpa kraj s krajem', ukazuje Santini.
Za odgovor na pitanje što će biti s tečajem, uputio je na Vladu, a ne na ekonomske analitičare i profesore koji se bave time. Podsjeća da 'nijedna vlada nije do sada znala čemu joj služi monetarna politika, pa tako ni devizni tečaj' te prognozira da bi 'bilo strašno loše kad ni ova vlada to ne bi znala'.

'Do sada se monetarna politika, budući da nijedna vlada nije znala upotrijebiti monetarnu politiku za rast i razvoj, nametala ekonomskoj politici. Tako su nominalne vrijednosti, odnosno ciljevi kao što su stabilnost cijena i stabilnost deviznog tečaja, postali ključni ciljevi ukupne ekonomske politike i to je jedan od važnih razloga zašto smo danas došli ovdje gdje jesmo. Ako se i dalje ovakva politika nastavi, onda ćemo doći još dublje', poručio je Lovrinović.

Ekonomist Slavko Kulić, kao jedan od najvećih kritičara rada guvernera na odlasku, uz ocjenu po kojoj Rohatinski 'nije razumio svoju ulogu', od Borisa Vujčića kao novog čelnog čovjeka HNB-a očekuje 'koordiniranje monetarne i fiskalne politike'.

'Samo ako će u suradnji sa Saborom i njegovim Odborom za financije kreirati i usmjeravati monetarnu vlast, monetarni sustav i monetarnu politiku u skladu s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva, i ja ću ga podržati. Ukoliko nastavi dosadašnjim putem kojim je išao guverner, nije ni trebalo sklanjati Rohatinskog', zaključio je Slavko Kulić.

Drugačije mišljenje ima viša ekonomistica u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević - Šujster. U izjavi nakon predstavljanja studije Svjetske banke 'Zlatni rast - vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu' istaknula je kako tečaj kune ne bi trebao biti u središtu ekonomske politike, a njegova korekcija ne bi donijela koristi već bi mogla uzrokovati štetu.