Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u siječnju, potaknuta optimizmom potrošača koji je dosegnuo najvišu razinu otkada je Europska komisija počela pratiti podatke, a izrazito je poboljšanje zabilježeno i u graditeljstvu, pokazalo je u četvrtak mjesečno izvješće EK.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u siječnju za 0,6 bodova u odnosu na prošli mjesec, na 113,9 bodova. Podatak za prosinac naniže je revidiran za 1,1 bod u sklopu redovnog godišnjeg ažuriranja podataka, napominju u Eurostatu.

Najviše su na početku nove godine poboljšana očekivanja u građevinarstvu, uz rast indeksa za 2,7 bodova.

Znatno se popravilo i raspoloženje potrošača, uz vrijednost indeksa uvećanu na mjesečnoj razini za 1,6 bodova, na minus 1,5 bodova, najvišu razinu otkada je EK počela pratiti podatke za Hrvatsku.

Očekivanja u industriji također su značajnije porasla, što se očituje u povećanju pripadajućeg indeksa za 1,1 bod.

Očekivanja u uslugama i maloprodaji gotovo su nepromijenjena u odnosu na kraj prošle godine, s obzirom na rast indeksa za svega 0,3 odnosno 0,2 boda, pokazuje izvješće EK.

Značajno poboljšana ekonomska klima u EU

Na razini Europske unije ESI je u siječnju porastao za 1,9 bodova, na 101,3 boda. Prvotni podatak za prosinac zbog godišnjeg ažuriranja snižen je za 0,6 bodova, na 99,4 boda, navodi se u izvješću.

Daleko najviše poboljšana su očekivanja u sektoru usluga, čiji je indeks porastao za 2,1 bod. U stopu ga prate industrija i graditeljstvo, s rastom indeksa od 1,8 odnosno 1,6 bodova.

U maloprodaji je, s druge strane, ozračje zamjetnije pogoršano, što se očituje u padu indeksa za 1,8 bodova.

Kod potrošača pak nisu zabilježene nikakve promjene u raspoloženju u odnosu na prosinac.

Među velikim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone, britanski je indeks poskočio za 3,3 boda, dok je poljski oslabio za 1,1 bod.

... i u eurozoni

ESI eurozone također je u siječnju osjetnije poboljšan u odnosu na prošli mjesec, bilježeći rast za 1,5 bodova, na 102,8 bodova. Prosinačka vrijednost snižena je za 0,2 boda.

Najviše su u prvom ovogodišnjem mjesecu poboljšana očekivanja u industriji i graditeljstvu, što se očituje u rastu indeksa za dva odnosno 1,2 boda.

U maloprodaji su pak očekivanja izraženije pogoršana, uz pad indeksa za 0,8 bodova. U uslužnom sektoru ozračje je neznatno pogoršano, iskazano u padu indeksa za 0,3 boda.

Samo je među potrošačima raspoloženje ostalo nepromijenjeno u odnosu na prosinac.

U skupini vodećih gospodarstava eurozone najviše su poboljšana očekivanja u njemačkom gospodarstvu, iskazana u rastu indeksa za dva boda. Slijedi Francuska s rastom ESI-ja za 1,5 bodova.

U Nizozemskoji i Italiji ESI je neznatno pogoršan, uz pad za 0,3 odnosno 0,1 bod, dok je izrazitije pao u Španjolskoj, za jedan bod.

Odvojeno izvješće EK pokazalo je da je poslovna klima u eurozoni u prosincu blago poboljšana u odnosu na prosinac, uz rast indeksa poslovne klime BCI za 0,09 bodova, na minus 0,23 boda.

Pritom su izraženije poboljšana očekivanja menadžera o proizvodnji u predstojećem razdoblju i njihove procjene o zalihama gotovih proizvoda.

Poboljšane su, premda u manjoj mjeri, ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju, kao i ocjene o knjigama ukupnih i izvoznih narudžbi.