Protekli tjedan na domaćem novčanom tržištu zabilježeno je povećanje napetosti kao reakcija tržišnih sudionika na jačanje inflatornih pritisaka te očekivanja budućih poteza HNB-a. Nakon što je na prošlotjednoj obratnoj repo aukciji odobren rekordno visok plasman dodatnih sredstava u 2008. godini, banke su ovoga tjedna iskazale još veću potražnju (3,66 milijardi kuna). Međutim, odgovor HNB-a na objavu rekordno visoke inflacije u srpnju nije trebalo dugo čekati.

Tako je na posljednjoj obratnoj repo aukciji središnja banka nakon dužeg vremena izrazila nesklonost da prihvati sve pristigle ponude banaka. Tako je prihvaćeno tek oko 73% pristiglih ponuda, čime je u sustav plasirano 2,69 milijardi kuna, što na tjednoj razini znači smanjenje razine likvidnosti za oko 320 milijuna kuna. Istovremeno, nakon dužeg vremena zabilježeno je i povećanje granične repo stope na 4,85%. Ni ovoga tjedna nije održana aukcija trezorskih zapisa, a kratkoročno zaduženje države na tjednoj razini ostalo je nepromijenjeno čime je izostao i utjecaj na razinu likvidnosti sustava.

Očekivano smo zabilježili povećanje prinosa na prekonoćne pozajmice, posebice nakon objave rezultata obratne repo aukcije. Prema HNB-ovim indikatorima prosječni višak u sustavu zadržao se na razinama od iznad 1,1 milijardu kuna tijekom prve polovice ovoga tjedna. Također, i povratak gotovog novca u optjecaju u sustav (više od 400 milijuna kuna) nakon završetka produženog i turistički aktivnog vikenda povoljno je utjecao na razinu likvidnosti.

Tijekom ovoga tjedna na domaćem deviznom tržištu dominirali su aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Na tržištu je i dalje prisutna dobra ponuda stranih valuta od turističke djelatnosti, što generira pritiske na jačanje domaće valute. Međutim, najznačajniji utjecaj tijekom ovoga tjedna na deviznom tržištu imala su očekivanja o provođenju restriktivnije monetarne politike odnosno smanjenju razine likvidnosti sustava s ciljem ublažavanja inflatornih pritiska. Takva očekivanja tržišta potvrđena su i posljednjim izjavama dužnosnika HNB-a.

Istovremeno, i priprema banaka pred transakciju preuzimanja INA-e, koja će uključivati i konverziju eura u kune na tržištu, generirala je dodatne pritiske na jačanje kune. Tako smo u drugoj polovici ovoga tjedna zabilježili trgovanje blizu razina od 7,165 kuna za euro. U narednom razdoblju očekujemo da se nastave aprecijacijski pritisci na kunu, prvenstveno kao posljedica pojačane potražnje za dodatnim sredstvima u sustavu, čime bi mogli zabilježiti neuobičajeno niske razine tečaja.

Ipak, naznake usporavanja rasta cijena, odnosno niže cijene prehrambenih proizvoda te pad cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, donekle bi mogli ublažiti trenutnu retoriku HNB-a, a time i oslabiti dio pritisaka na jačanje kune. Također, u slučaju izraženijeg pada tečaja EUR/HRK ne smije se isključiti ni mogućnost da središnja banka reagira i ublaži jačanje kune.