Vlada je u četvrtak u sabor poslala prijedlog o izmjenama Zakona o energetskoj učinkovitosti, kojima bi se uvela obveza plaćanja naknade za neostvarene kumulativne uštede energije opskrbljivačima energije u sustavu obveza energetske učinkovitosti, koji ne ispune obvezu uštede energije.

Od 1. siječnja 2024. obveze uštede energije koje države članice EU-a moraju postići podižu se na 1,3 posto godišnje finalne potrošnje, od 1. siječnja 2026. to se povećava na 1,5, a od 1. siječnja 2028. na 1,9 posto.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da se radi o izmjenama i dopunama koje se predlažu kako bi se hrvatski zakonodavni okvir uskladio s Direktivom EU o energetskoj učinkovitosti.

"Direktivom je određen novi cilj potrošnje energije u 2030. godini u apsolutnim iznosima. Povećanje cilja potrošnje energije značajno je u odnosu na obveze propisane prethodnom direktivom o energetskoj učinkovitosti", rekao je Šušnjar, dodavši kako uštede energije više ne mogu biti rezultat mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti nastalih uvođenjem novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva.

U sustavu obveza energetske učinkovitosti predlaže se uvođenje obveza plaćanja naknade za neostvarene kumulativne uštede energije opskrbljivačima energije u sustavu obveza energetske učinkovitosti, a koji ne ispune obvezu uštede energije na kraju razdoblja kumuliranja.

Mora se osigurati da vlasnici i operateri podatkovnih centara objavljuju podatke o potrošnji energije svake godine, počevši od 2024. godine i o tome izvještavati Europsku komisiju, rekao je Šušnjar.

Da bi se ispunile obveze Republike Hrvatske i zadržala dosadašnja visina obveza ušteda energije u sustavu obveza energetske učinkovitosti, predlaže se da se udio ušteda energije koje se ostvaruje alternativnim mjerama politike poveća s 30 na 50 posto. Time se žele zaštititi opskrbljivači energijom u sustavu obveza energetske učinkovitosti, jer bi se podizanje visine obveze uštede energije moglo negativno odraziti na njihovo poslovanje.