Ovim putem želimo podsjetiti obrtnike i s obrtom izjednačene djelatnosti na trenutno važeće načine oporezivanja. Iz tog razloga nužno je voditi brigu o ostvarenim primicima, dohotku, broju zaposlenih, ali i o knjigovodstvenoj vrijednosti imovine. Upravo to su osnovni kriteriji za promjenu načina oporezivanja.

Ukoliko obrtnik unutar poslovne godine prema samo jednom od spomenutih kriterija prijeđe zakonom predviđene granice, tada ga Zakon o porezu na dobit obvezuje da od 01.sijećnja sljedeće godine postane obveznik poreza na dobit. Također vam skrećemo pozornost da je moguće i dobrovoljno promijeniti način oporezivanja npr. od 01.siječnja sljedeće, ali u tom slučaju o tome treba izvijestiti poreznu upravu do 31.prosinca ove godine.

Prijelaz sa oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit

Ova obveza prelaska definirana je u čl.2. st.3. Zakona o porezu na dobit. Prema tom članku obveznik poreza na dobit je poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari jedan od slijedećih pokazatelja poslovanja:

• Ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kn

• Dohodak veći od 400.000,00 kn

• Posjeduje dugotrajnu imovinu u vrijednosti veće od 2.000.000,00 kn

• U prethodnom razdoblju zapošljava prosječno više od 15 djelatnika

Utvrđivanje ukupnog primitka

Ukupnim primitkom smatraju se ukupno naplaćeni poslovni primici u poreznom razdoblju. Ukupne primitke utvrđujemo prema načelu blagajne tj. naplaćenih primitaka koji se evidentiraju u knjizi primitaka i izdataka (bez PDV-a). Iz ovoga slijedi da ako je fizička osoba naplatila, a time i evidentirala u knjizi primitaka i izdataka primitak u svoti većoj od 2.000.000,00 kn u tijeku godine, tada je ostvarila jedan od uvjeta te od 01.01. mora poslovati prema Zakonu o porezu na dobit.

Utvrđivanje dohotka

Dohodak od samostalne djelatnosti je razlika između naplaćenih poslovnih primitaka (bez PDV-a) i plaćenih poslovnih izdataka (bez PDV-a) evidentiranih u knjizi primitaka i izdataka i to bez porezno nepriznatih troškova i olakšica.

Dugotrajna imovina - knjigovodstvena vrijednost

Knjigovodstvena vrijednost je nabavna vrijednost dugotrajne imovine umanjena za amortizaciju u godinama uporabe utvrđene linearnom metodom po porezno dopuštenim stopama (ne ubrzanim). Ako su pri obračunu amortizacije primjenjivane stope koje su više ili niže od najnižih propisanih stopa, tada knjigovodstvenu vrijednost imovine moramo utvrditi sukladno propisanim stopama (samo za svrhu utvrđivanja zadanih uvjeta).

Prosječni broj zaposlenih

Prema uputi Ministarstva financija prosječan broj zaposlenih u toku godine treba izračunati tako da se zbroje stanja broja radnika svakog mjeseca i taj ukupan broj na nivou godine podijelimo sa 12.