Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, koji je na snagu stupio 11. lipnja 2011., zbog svojih je osebujnih tumačenja pitanja što se smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti te koje su njegove iznimke u startu izazvao podsmijeh. Samo nekoliko dana od njegova stupanja na snagu vide se prvi rezultati. Pozitivni? Kako za koga.

Vesna Zuliani iz turističke agencije Istra Sun sa sjedištem u Labinu kaže kako je već razvidno da će gospođe koje su čisteći apartmane pokušavale zaraditi koju kunu više ostati bez dodatnog džeparca.

"Jer, to je upravo to, džeparac, ništa više. Ne može se od tog novca živjeti. A one gospođe koje su na taj način zarađivale dodatni novac to zbog straha vlasnika apartmana od inspekcije više neće činiti. Vlasnici su, naime, počeli sami čistiti apartmane", kaže Zuliani.

Dodaje kako se vlasnicima apartmana ne isplati plaćati kazne, a s druge strane ne isplati im se ni prijavljivati čistačice, pa plaćati za njih 80 kuna po satu, umjesto onih 35 ili nešto više koliko plaćaju kada ih ne prijave kao radnice.

Inspektori u akciji
Država bi i te kako mogla napuniti proračunsku blagajnu na kaznama ako inspektori naoružani novim, oštrijim zakonskim odredbama doista počnu "češljati" i tražiti radnike na crno. U prvom čitanju zakona stajalo je kako će biti dovoljno samo upadati u maslinike i apartmane u potrazi za dobronamjernim "susjedima" koji su ponudili svoju pomoć u berbi ili čišćenju, a za to je inspektorima trebalo biti dovoljno samo da provjere stanuju li ti susjedi u krugu od 500 metara od prijatelja kojem pomažu. Prvi prijedlog zakona tumačio je, naime, da pod sivu ekonomiju ne ulazi susjedska pomoć, ali samo ona među susjedima koji su udaljeni do 500 metara jedan od drugoga. No, to je izazvalo podsmijeh javnosti, pa je odredba promijenjena.

Neki su pomislili da je odzvonilo i okupljanju prijatelja na berbama grožđa, no tradicijska je djelatnost dopuštena u drugom čitanju zakona. Mnogi se pitaju od čega će uopće platiti kazne ako ih uhvate na djelu.

Zuliani ističe kako će upravo zato što više nema novca, a situacija je takva da država koristi svaku priliku da napuni proračun, inspektori biti i te kako agilni u svom poslu.

"Neka je kazna 1000 kuna ili više, neka je 10 takvih slučajeva, to je 10.000 kuna. Mislim da će biti više kontrole, ne samo državne, nego će biti i onih starih slučajeva gdje susjed cinka susjeda ", kaže.

Udar na najslabije
Mladen Miličić, diplomirani inženjer koji na toj problematici radi već dulje, smatra da će novi zakon stvoriti prisilne poduzetnike.

Iako se kontinuirano smanjuje broj aktivnih obrta, novi će zakon, kaže, prisiliti ljude na registraciju obrta kako ne bi morali plaćati visoke kazne. Rodila se stoga ideja o poreznom kalkulatoru, koji je sam napravio, a u kojem se, kaže, mogu vidjeti posljedice za onu kategorije obrtnika koji imaju definirano plaćanje obveza na osnovi socijalnih doprinosa u paušalnom iznosu.

"Vidimo da su fiksni porezni troškovi poslovanja obrta oko 1900 kuna mjesečno. Što to znači za radno intenzivne obrte koji nisu u mogućnosti zaraditi neki značajniji prihod, vidimo ako se malo poigramo poreznim kalkulatorom za obrtnike. Link na kalkulator je na http://www.milicic.hr/TAX/. Tamo se može vidjeti porezno opterećenje u postocima. Evidentna je neustavnost takvog modela poreznog opterećivanja, gdje najviše (postotno gledano), izdvaja onaj koji najmanje zarađuje", kaže Miličić.

Lanac neplaćanja
Ističe nadalje kako je broj blokada žiroračuna i ovrha obrtnika dosegnuo enormne brojke. Posljedica blokade je to da se blokiranom obrtu oduzimaju sva sredstva sa žiroračuna i onemogućuje poslovanje pa obrt ne može podmirivati troškove tekućega poslovanja i porezne obveze. Smatra stoga kako je pogreška sustava što se obrti blokadom guraju u rad na crno. Blokirani obrt ne može platiti svoje dobavljače. Stvara se lanac neplaćanja jer dobavljač ne mora znati da je obrt blokiran. Dakle, stvara se porezni dug na osnovi socijalnih doprinosa po osnovi paušala.

I sam HOK navodi da obrtnik najčešće podmiruje plaće svojih radnika i dobavljača, ali ne i svoje obaveze, čime se dovodi u nezavidnu situaciju.