Novi rekord cijene nafte, stručnjaci prognoziraju i 100 dolara za barel. Cijena barela nafte jučer je na newyorškom tržištu skočila na gotovo 88 dolara, što je posljedica sve napetije situacije na tursko-iračkoj granici, ali i smanjenih zaliha u Sjedinjenim Državama. Franco Blanch, glavni analitičar Merrilla Lyncha, navodi kako bi rana snažna zima ili ozbiljni geopolitički problemi na Bliskom istoku "cijenu nafte mogli podići i na 100 dolara po barelu", dok Doug Leggate iz Citigroupa u New Yorku dodaje da se porast nafte na 90 dolara po barelu "sada čini razumnim". Nevezano uz stanje na tursko-iračkoj granici, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) izjavila je kako su druge zemlje proizvođači spremne smanjiti proizvodnju, što je dodatno raspirilo strahove od nedovoljnih količina nafte na tržištima. Kako je jučer u poslijepodnevnim satima izvjestio AFP, barel nafte na tržištu u New Yorku porastao je za 1,56 dolara na 87,69 dolara, dok je u jutarnjim satim dosegao čak 87,97 dolara. Tržišta sve više strahuju da će se Turska odlučiti poslati svoju vojsku u sjeverni Irak kako bi ondje porazila kurdske militante, što bi moglo dovesti do prekida dotoka nafte iz tih područja. Naime, na sjeveru Iraka nalaze se jedna od najvećih naftnih polja, uključujući Kirkuk, izvor velikog dijela iračkog naftnog izvoza. Osim toga, sukobi na sjeveru Iraka sigurno bi destabilizirali taj najmirniji i nasigurniji dio zemlje, te bi još više pogoršali ionako katastrofalnu situaciju u cijelom Iraku. Turska vlada navodi kako američke i iračke vojne snage nisu uspjele učinkovito djelovati protiv 3500 militanata Kurdistanske radničke partije (KPP) koji su ondje pronašli utočište odakle napadaju tursku vojsku s njihove strane granice. Iako sukobi između Turske i KPP traju dugi niz godina i do sada su odnijeli gotovo 40.000 života, situacija se pogoršala kada su kurdski militanti prošlog tjedna ubili 13 turskih vojnika, što je tursku vladu navelo da od parlamenta zatraži dozvolu za upad u susjednu zemlju. "Turska se prema međunarodnom pravu ima potpuno pravo braniti od pobunjenika", rekao je turski premijer Recep Tayyip Erdogan dodavši kako su se tursko jedinstvo, sigurnost i teritorijalni integritet našli pod ozbiljnom prijetnjom terorističkih napada. Rezoluciju, koja zahtijeva potporu obične većine u parlamentu od 550 zastupnika, podržavaju i glavne opozicijske stranke, a ako bude usvojena, što je više nego izgledno, Erdogan će moći nardediti vojni napad na KPP u roku unutar najviše godinu dana. Analitičari navode kako je samo traženje dopuštenja turske vlade za vojnom intervencijom već podiglo strahove da će sukobi poremetiti naftnu isporuku. "Izvoz nafte sa sjevernoiračkih naftnih polja već je neko vrijeme nestabilan", navela je Linda Rafield, viša naftna analitičarka energetske konzultanske kuće Platts dodavši kako bi potpuni poremećaj definitivno značio udarac za tržište. Ipak, neki analitičari osporavaju takve prognoze. Jedan od direktora analitičke kuće IAF iz Hustona Kyle Cooper navodi kako strah od upada turske vojske u Irak jest razlog poskupljenja nafte, ali kako taj scenarij, i ako se ostvari, neće poremetiti isporuku. No na rast cijene nafte također su utjecali i izvještaji o smanjenju američkih naftnih zaliha, koje su, kako navodi ministarstvo energetike, pale za 1,67 milijuna barela, na 320,1 milijun. Tako su naftne zalihe SAD-a pale na najnižu razinu nakon siječnja, dok se istovremeno očekuje dolazak hladne zime. Prema Reutersovu ispitivanju, očekuje se da će novi podatak o američkim zalihama destilata, uključujući loživo ulje, u tjednu zaključno sa 12. listopadom pokazati njihovo smanjenje za 300.000 barela. OPEC je najavio kako će početkom sljedećeg mjeseca povećati proizvodnju za pola milijuna barela, no strahuje se kako to ipak neće biti dovoljno. Situaciju komplicira najavljeno smanjenje proizvodnje u zemljama izvan OPEC-a za oko 110.000 barela, kako je naveo ovaj naftni kartel u svme izvještaju.
Washigton i Bagdad protiv turske intervencije
Washington je od Turske zatražio da se suzdrži od vojne akcije protiv PKK-ovih pobunjenika u sjevernom Iraku. "Svi želimo stabilni Irak i želimo PKK privesti pravdi", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Gordon Johndroe prekjučer pozvavši Tursku da nastavi pregovore sa SAD-om i Irakom te da se suzdrži od potencijalno destabilizirajuće akcije. Inače, iračka vlada pozvala je jučer Ankaru na hitne pregovore. "Iračka vlada traži od turske vlade da pokrene hitne pregovore između dvije zemlje i da ne reagira na provokacije PKK", piše u priopćenju Ali Dabbagha, glasnogovornika premijera Nourija al-Malikija.