Proteklog tjedna i dalje je prevladavalo opreznije ponašanje investitora, prvenstveno uslijed smanjenog optimizma glede izlaska globalnog gospodarstva iz recesije, što je rezultiralo nastavkom višetjednog rasta cijena američkih i njemačkih državnih obveznica. Pojačani pesimizam ogledao se i kroz prošlotjedne gubitke na svjetskim dioničkim tržištima. Pad prinosa na američke državne obveznice tek je donekle ublažila povećana pouda istih, iako su na posljednjim aukcijama investitori pokazali snažniji interes, što se odnosi i na strane središnje banke.

Snažan pad BDP-a, potrošačkih cijena te njemačkog izvoza na početku 2009. potvrdio je složenost recesije u gospodarstvu eurozone te podržao pad prinosa na njemačke obveznice. Na financijskim tržištima u CEE regiji u posljednje vrijeme bilježimo nešto povoljnija kretanja kroz pad prinosa na državne obveznice te oporavkom nacionalnih valuta. U Poljskoj je vlada prihvatila prijedlog rebalansa proračuna uslijed snažnog pada proračunskih prihoda. Pozitivan utjecaj na tamošnje tržište došao je i od nedavnog uspješnog izdanja poljske Euroobveznice (2 mlrd. USD). Jačanje forinte te postupni povratak povjerenja stranih investitora povoljno su se odrazili na kretanje cijena mađarskih državnih obveznica.

Posljednje objave potvrdile su snažan pad gospodarske aktivnosti u Češkoj, uz istovremeno slabljenje inflatornih pritiska. U ovakvim okolnostima ne iznenađuju povećana očekivanja o smanjenju kamatnih stopa, što je podržalo pad prinosa na kraćem kraju krivulje. Na domaćem tržištu aktivnosti su ostale na iznimno niskim razinama ako je sudeći po prijavljenom prometu. Cijene Euroobveznica zabilježile su rast, što je i posljedica smanjenja političke nestabilnosti izborom nove Vlade. Istovremeno, cijene domaćih obveznica s valutnom klauzulom zabilježile su pad na tjednoj razini na što je utjecaj imala i niska likvidnost na domaćem tržištu. Rast prinosa zabilježen je i na duljem kraju kunske krivulje.

Očekivanja za ovaj tjedan
Vidljivi utjecaj na tržišna kretanja tijekom ovoga tjedna mogao bi doći od objava maloprodaje te potrošačkih i proizvođačkih cijena u SAD-u. U eurozoni investitori će biti usmjereni na objavu potrošačkih cijena te ZEW indeksa investitorskog po vjerenja u Njemačkoj. Ipak, najznačajniji utjecaj na definiranje cijena i dalje će imati stupanj zabrinutosti investitora te povećana ponuda državnog duga. Kretanje prinosa na državni dug zemalja u regiji i dalje će ovisiti primarno o globalnom raspoloženju investitora. Ipak, očekujemo da bi se mogao nastaviti posljednji blagi pad prinosa na državne obveznice. Ovoga tjedna pozornost će biti usmjerena prema objavama iz realnog sektora, koji potvrđuju nepovoljne trendove u gospodarstvima CEE regije. Istovremeno, predviđena su i nova izdanja poljskog i mađarskog državnog duga na domaćem tržištu. Na domaćem tržištu najviše pozornosti se usmjerava prema najavljenom drugom rebalansu proračuna te načinu (re)financiranja države. Vrlo vjerojatan je rebalans, koji ne bi rezultirao dovoljnim smanjenjem rashoda, ali bi Vladi otvorio i dodatni prostor za pregovore sa socijalnim partnerima za značajniji rebalans u narednim mjesecima. Očekujemo da bi mogli zabilježiti pokušaj novog izdanja obveznica na stranim tržištima te nastavak intenzivnog zaduživanja na domaćem tržištu (trezorski zapisi i kreditni aranžmani).