Posljednji podaci HNB- a pokazuju da su ukupni krediti bankovnog sustava na kraju kolovoza iznosili 287,1 mlrd. kuna što je za 2,4 mlrd kuna manje u odnosu na srpanj (0,8%). Smanjenju kredita na mjesečnoj razini pridonio je pad kreditiranja svih sektora. Krediti korporativnom sektoru smanjeni su za 1,1 mlrd. kuna (1%) na 111,3 mlrd kuna. Krediti stanovništvu smanjili su se za 768 mil. kuna na 127 mlrd. kuna, dok su krediti državi u kolovozu ostali gotovo nepromijenjeni te su iznosili 46 mlrd. kuna.

U odnosu na kraj 2011. ukupni su krediti manji za 2,3 mlrd kuna, što je rezultat razmjerno snažnog pada kreditiranja korporativnog sektora (-7,5 mlrd kuna) i stanovništva (-1,7 mlrd kuna), dok su krediti državi porasli za 6,7 mlrd kuna.

Takva kretanja posljedica su i preuzimanja kredita brodogradilišta od strane Ministarstva financija u skladu s odlukama o sanaciji brodogradilišta. Stoga su po toj osnovi krediti poduzećima zabilježili pad, a krediti središnjoj državi rast (prema podacima HNB-a tijekom travnja i svibnja 5,5 mlrd kuna).

Uspoređujući kretanja na godišnjoj razini, ukupni krediti porasli su za 4,7 mlrd. kuna ( 1,7%), čemu je pridonio godišnji rast kredita državi od čak 26,8%, dok su krediti korporativnom sektoru i stanovništvu smanjeni.

Do kraja godine ne očekujemo intenziviranje kreditne aktivnosti banaka. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz programe kreditiranja preko HBOR-a, ali treba istaknuti problem pronalaska kvalitetnih projekata za financiranje. Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora. Visoku neizvjesnost potvrđuje i činjenica da stambeni krediti drugi uzastopni mjesec bilježe godišnje stope pada (iznose 59,3 mlrd. kuna).