Njemačko gospodarstvo poraslo je 1,9 posto u 2022. godini, poduprto pojačanom osobnom potrošnjom nakon ukidanja pandemijskih ograničenja, izvijestio je u petak statistički ured Destatis.

Prva procjena pokazuje da je aktivnost usporila u odnosu na 2021. kada je uvećana za 2,6 posto.

U odnosu na 2019. prošlogodišnji njemački BDP bio je veći za 0,7 posto.

"U 2022. godini na ukupnu gospodarsku situaciju u Njemačkoj utjecale su posljedice rata u Ukrajini i iznimno snažan rast cijena energije", rekla je nova predsjednica Destatisa Ruth Brand na konferenciji za novinare u Berlinu.

"Tome valja dodati pojačane probleme s nabavom materijala i dijelova, snažan rast cijena, primjerice hrane, manjak kvalificirane radne snage i kontinuiranu, iako blažu, pandemiju", dodala je Brand, koja je kormilo Destatisa preuzela početkom godine.

"Unatoč kontinuirano teškim uvjetima, njemačko gospodarstvo u cjelini uspjelo je ostvariti dobre rezultate u 2022. godini", zaključila je.

Najveće europsko gospodarstvo bilježilo je rast u prva tri prošlogodišnja kvartala, a u posljednja tri mjeseca aktivnost je stagnirala u odnosu na razdoblje od srpnja do rujna, pokazale su prve procjene Destatisa.

Najveću podršku rastu u 2022. pružila je potrošnja kućanstava, koja je porasla za 4,6 posto, kada se uračuna inflacija, i tako gotovo dosegnula razinu iz pretkrizne 2019., navodi se u izvješću Destatisa.

To se pripisuje oporavku potrošnje nakon što su u proljeće 2022. ukinuta gotovo sva koronaograničenja pa su porasli izdaci kućanstava za ugostiteljske i usluge smještaja. Građani su također trošili više na rekreaciju, zabavu i kulturu.

Državna potrošnja porasla je 1,1 posto u 2022., relativno umjereno nakon prethodne dvije teške pandemijske godine.

Podršku rastu pružile su također bruto investicije u strojeve i opremu, koje su u odnosu na godinu ranije uvećane 2,5 posto, kada se uračuna inflacija.

Vanjskotrgovinska razmjena porasla je u 2022. u odnosu na godinu ranije unatoč snažnoj inflaciji, s tim da je izvoz roba i usluga porastao za 3,2 posto, dok je uvoz porastao više nego dvostruko snažnije, za 6,7 posto, pokazuju podaci kada se uračuna inflacija.

Neto vanjska trgovina imala je stoga negativan doprinos rastu BDP-a, navodi se u izvješću.