BRUXELLES - Europski pokušaji da do kraja uspostavi bankovnu uniju suočili su se u petak s protivljenjem Njemačke koja ne želi da se za sanaciju banaka koristi novac iz fonda eurozone, već da teret ponesu zemlje članice i ulagači.

Stajalište Berlina da banke u poteškoćama ne trebaju dobivati novac eurozone poduprla je jedino Finska, a suprotstavile su mu se Francuska i Španjolska. Te njemačke primjedbe prijete da će potkopati pokušaje da se riješi pitanje banaka u poteškoćama.

Drugog dana sastanka, njemački ministar financija postrožio je svoje stajalište o korištenju novca eurozone za pomoć pogođenim zajmodavcima, kazali su izvori bliski pregovorima.

Wolfgang Schaeuble suprotstavio se ranijem dogovoru da fond za spašavanje, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), daje izravnu pomoć bankama. Jedna osoba prisutna na razgovorima rekla je da je Schaeuble upozorio da bi bila ogromna pogreška vjerovati da će ESM poduprijeti banke u poteškoćama. Dodatno, u četvrtak je kazao novinarima da bi takav potez kršio njemački zakon.

Schaeubleova poruka iznenadila je mnoge budući da je bankovna unija ključni zahtjev nekih od najvećih europskih zemalja - Francuske, Italije i Španjolske.

Francuski ministar financija Pierre Moscovici rekao je da "Francuska želi kompletnu i ambicioznu bankovnu uniju". Pozvao je da se "jasno izrazi mogućnost da se koristi Europski stabilizacijski mehanizam za izravnu dokapitalizaciju banaka".

"Vrlo je važno da ta mogućnost postoji i da je jasno navedena", dodao je.

Ministri žele zajedničku izjavu u kojoj bi se naglasilo na koji će se način pomoći bankama nakon što se sljedeće godine provedu testovi financijskog zdravlja banaka.

Prvi stup bankovne unije već je dogovoren i on daje Europskoj središnjoj banci ulogu nadzornika 130 najvećih banaka u eurozoni. Nadzor banaka postat će operativan u studenom sljedeće godine.

Međutim, kod drugog stupa odnosno pitanja tko će financirati sanaciju banaka, još nema dogovora.