Njemačka je 2009. u inozemstvu uložila gotovo 900 milijardi eura, ali tek djelić toga otišlo je na jugoistok Europe. Njemački poduzetnici misle da je opet došlo vrijeme za investicije, pa i u Hrvatsku, no Angela Merkel oštro kritizira "prijatelje s juga".

Njemačko gospodarstvo dobro se oporavlja nakon nedavne krize, ali je ona ipak ostavila tragove, smatra Andreas Breinbauer, zamjenik upravitelja visoke ekonomske škole u Beču: "Poduzeća su, kada je riječ o novim investicijama, postala veoma oprezna. Naučila su da se makroekonomsko okruženje, uvjetovano financijskom krizom, uvelike može promijeniti. I zato su poduzeća, uopće govoreći, opreznija ulaziti u nove investicije."

Ekonomist Jens Bastian, prenosi Deutsche Welle, iz Helenističke zaklade za vanjsku i europsku politiku u Ateni podsjeća i kako regija jugoistočne Europe ima stari problem: "Ona je mala, gospodarski učinak je slab, a nije uvijek privlačna niti brojem stanovnika u pojedinim zemljama. Zato se poduzeća ne mogu usredotočiti na zemlje poput Crne Gore ili Albanije, nego moraju stvarati čitavu mrežu."

No, stari prigovori i dalje su na snazi: neučinkovita javna uprava, nedovoljna pravna zaštita, loša infrastruktura, nedovoljna transparentnost kod javnih natječaja i niska kupovna moć stanovništva. Sve su to prepreke koje često kvare svaku volju investitora ulagati novac u tom području.

Ipak, vidi se i svjetlo na kraju tunela - i to vrijedi i za Hrvatsku. Karl Schick iz Industrijske i trgovačke komore u Ulmu svjedoči kako opet dobivaju upite poduzeća koja se žele angažirati na jugoistoku Europe: "To se na primjer odnosi na sektor izrade dijelova za automobile, ali i sve više u čitavom području obnovljivih izvora energije."

Pri tome, Hrvatska spada među one zemlje gdje su njemačke tvrtke optimistične i već u ovoj, 2011. dvostruko više tvrtki najavljuje nove investicije. Prošle godine je samo oko petina tvrtki razmišljalo o novim ulaganjima, ove godine je to oko 40%.

S druge strane, prva žena njemačke vlade Angela Merkel vrlo direktno i oštro opisuje stanje na jug Europe: "Da, Njemačka pomaže, ali Njemačka pomaže samo onda kada i drugi ulože svoje napore. Mi ćemo rado platiti vaše dugove, ali samo ako i vi, Južnjaci, budete imali manje godišnjih odmora i išli kasnije u mirovinu."

Grci su bijesni, Portugalci uvrijeđeni, šef španjolskog sindikata to naziva čistim kolonijalizmom, a kritike na račun kancelarke Merkel stižu i iz redova njemačke oporbe. Danska zagovara ponovno uvođenje granične kontrole, a Grci bi željeli povrat drahme. To potvrđuje da je "ujedinjena Europa" ozbiljno ugrožena jer su upravo sloboda putovanja i jedinstvena valuta bili temelji za stvaranje Europske Unije. Građani Berlina kažu: "Ako se sada svi pokušavaju izvući, onda bi i Njemačka morala razmisliti u poduzimanju sličnih koraka".