Kabinet njemačke kancelarke Angele Merkel u utorak je, kao što se i očekivalo, prihvatio dugo odgađani plan o djelomičnoj privatizaciji njemačkih željeznica Deutsche Bahn, doznaje se iz vladinih izvora. Taj kontroverzni plan, prema kojem se predviđa prodaja 25-postotnog državnog udjela u toj najvećoj njemačkoj kompaniji u vlasništvu države, još treba dobiti odobrenje oba doma parlamenta. Njemačka vlada vrijednost tog udjela procjenjuje na otprilike 3 milijarde eura. Vjeruje kako bi se prodaja dionica te kompanije koja godišnje bilježi prihode u visini od 30 milijardi eura, mogla provesti koncem 2008. Ako bude odobrena, to će biti vjerojatno najveća početna javna ponuda udjela u nekoj njemačkoj kompaniji još od kada je u studenome 2000. provedena početna javna ponuda dionica Deutsche Posta, čime je prikupljeno 5,8 milijardi eura. O početnoj javnoj ponudi dionica te najveće europske željezničke kompanije po broju putnika i dužini pruga, ujedno i jedne od posljednjih velikih državnih holdinga, govori se već desetljećima, a u planu je od početka 1990-ih. Njezina realizacija odgađana je zbog strahova od mogućeg pada kvalitete usluge i sigurnosti - što se dogodilo u Britaniji i drugdje nakon privatizacija željeznica - a strahovalo se i od mogućeg porasta cijena. Deutsche Bahn - koji ima 80 podružnica a obavlja i teretni prijevoz morem, kamionima i zrakoplovima diljem svijeta - u sklopu priprema za početnu javnu ponudu pretvoren je u transportnog i logističkog diva s operacijama diljem Europe, Azije, Bliskog Istoka i Sjeverne Amerike. Izvršni direktor Deutsche Bahna Hartmut Mehdorn početnu javnu ponudu želi iskoristiti za financiranje planova postizanja većeg udjela tog načina prijevoza u snažnom njemačkom izvozu te kapitalizirati obnovljenu popularnost tog ekološkog načina putovanja. Teretni transport čini 50 posto prihoda od prodaje Deutsche Bahna, dok je 2000. sačinjavao 20 posto. Kompanija je 2006. ostvarila operativni profit u iznosu od 2,5 milijardi eura. U sklopu priprema za početnu javnu ponudu, kompanija je tijekom proteklih sedam godina u infrastrukturu uložila 90 milijardi eura, čime je njezina zaduženost dosegnula 19 milijardi eura.