Investitori su u zadnjih deset godina podnijeli 192 zahtjeva za gradnju velikih trgovačkih centara u Hrvatskoj. Kako navodi Dubravka Radanović, iz Odjela za razvoj trgovine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u razdoblju od 2002. do početka ove godine je odobren 161 zahtjev. "Iz zahtjeva podnesenih Ministarstvu u posljednjih deset godina u Hrvatskoj je planirana izgradnja oko četiri milijuna četvornih metara prodajnog prostora što čini 0,90 kvadrata po stanovniku", kazala je Dubravka Radanović. Ono što karakterizira investicije u ovom sektoru je što su vezane samo uz velika gradska središta. Osim Zagreba, koji je bez premca, trgovački centri su planirani u Osijeku, Rijeci, Zadru i Splitu. Od 47 zahtjeva za gradnju trgovačkih centara u Zagrebu, Ministarstvo gospodarstva je odobrilo njih 43. U zagrebačkom prstenu je odobreno 17 zahtjeva, slijede Osijek i Rijeka s po 15 trgovačkih projekata te Sisak, Slavonski Brod i Zadar s po deset.

Podravina bez šopinga
Pritom je zanimljivo da investitori nisu pokazali nikakvo zanimanje za Ličko-senjsku te Virovitičko-podravsku županiju za koje nije podnesen niti jedan zahtjev. Statistika Ministarstva gospodarstva pokazuje da je od četiri milijuna predviđenih kvadrata trgovačkih centara najveći dio koncentriran u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Tako će metropola, kad i ako se ostvare svi odobreni projekti, raspolagati s 1,13 milijuna četvornih metara u trgovačkim centrima. Na svakog Zagrepčanina će, prema tome, otpadati 1,46 četvornih metara. No, rekorder po odnosu kvadrata i stanovnika je Zagrebačka županija koja će imati 961.688 četvornih metara takvog trgovačkog prostora. Na svakog stanovnika ove županije otpadat će 3,16 kvadrata prodajnog prostora. Najmanji postotak kvadrata po stanovniku, uz Liku i Podravinu koje nemaju trgovačkih centara, je u Vukovaru s 0,05 četvornih metara te u Bjelovaru s 0,07 kvadrata.Trgovina zauzima između 9,5 i 10 posto hrvatskog BDP-a, a po zaposlenosti je na drugom mjestu iza industrije.

U zadnjih desetak godina su najveća strana ulaganja bila usmjerena upravo u taj sektor i otvaranje velebnih trgovačkih centara u Zagrebu, a u novije vrijeme i u ostatku zemlje. U Hrvatskoj trenutno egzistira oko 40.600 prodavaonica raznih veličina prema čemu na jednu prodavonicu ide 108 stanovnika. No, problem je što velik broj malih mjesta u Hrvatskojh nema niti jedan oblik prodavaonica, a osobit problem su neatraktivna brdska i otočna područja. U stukturi tih prodavonica u zadnje vrijeme u Hrvatskoj je vidljiv trend rasta velikih prodajnih prostora koji rastu na račun manjih trgovina i njihovih vlasnika.Statisike pokazuju da supermarketi drže 28 posto ukupnog tržišta u Hrvatskoj, a slijede ih hipermakreti sa 21 posto i male trgovine sa 33 posto. Pod velikim trgovinama Ministarstvo podrazumijeva prodavaonice površine veće od 3000 četvornih metara, odnosno 1500 kvadrata ako se nalaze u trgovačkom centru.

Pad malih trgovina
Dubravka Radanović navodi da su male trgovine i dalje dominantne, no da je vidljivo da im snaga pada. "Manje trgovine se moraju prilagoditi novonastalim uvjetima na tržištu zbog čega se sve češće udružuju u interesne grupe. Trgovci koji se ne budu mogli prilagoditi novim trendovima postat će dijelom spajanja ili preuzimanja drugih trgovaca ili će se jednostavno ugasiti", kazala je Radanović.