Poljska i ostale zemlje bivše Istočne Europe su dobile najviše sredstava iz EU, dok su Njemačka, Danska i Nizozemska najviše uplatile u europske fondove, proizlazi iz izvješća Europske komisije. Izvješće će poslužiti i za pregovore o europskom proračunu za razdoblje 2014.-2021. Hrvatska, čiji se ulazak očekuje 1. siječnja 2012., dobivat će sredstva prema starim proračunima, oko 2,2 milijarde eura.

Istok zamijenio Mediteran
Zemlje koje su prije ulaska ekskomunističkih zemalja u EU, dakle prije 2004., najviše novaca dobivale iz blagajni u Bruxellesu su bile Grčka, Španjolska i Italija, a sada se sredstva sele u Poljsku, Mađarsku, Češku i Rumunjsku. Godišnji proračun EU je oko 130 milijardi eura, od čega čak 70% se ulaže u pomoć poljoprivredi i u manje razvijene regije. Dogodine se otvaju pregovori o financijskim planovima na duže razdoblje, a očekuje se oštra rasprava o ulasku i trošenju novca iz europskog fonda. Prema izvješću EK, lani je Poljska dobila čak 6,5 milijardi eura više od onoga što je uplatila u fond. Mađarska je dobila 2,7 milijarde eura, a Češka i Rumunjska po 1,8 milijardi eura. Europski fondovi pomogli su tim zemljama prevladavanje ekonomske krize. Prema nekim analitičarima Poljska je jedina država EU koju nije zahvatila recesija. A, Poljaci su prije ulaska u EU bili najveći euroskeptici, pa je čak postojala mogućnost odbacivanja na referendumu ulaska zemlje u eurointegracije. Najveći ulagač u EU je Njemačka, koja je dala 8,1 milijardu eura više od onoga što je dobila iz fondova. Slijede je Švedska, Danska i Nizozemska, a Francuska je dala 4,8 milijardi eura više od dobivenoga, kao i Italija, koja je 2005. dala 2,2 milijarde eura više. V.Britanija je lani dala 1,4 mlrd. eura više od onoga što je povukla iz europske blagajne. Sredozemne zemlje, koje su ranije dobivale mnogo više sredstava iz Bruxellesa sada dobivaju manje, jer su postale i bogatije. Španjolska je lani dobila 1,8 milijardi eura više od uplaćenoga, dok je 2005. dobila čak 6 milijardi više.

Novac je tu, ali...
Hrvatska će dobiti 2,2 milijarde eura, ali pod uvjetom da će 2012. i 2013. biti administrativno, financijski i programski spremna zatražiti sredstva. Naime, europska sredstva pokrivaju 85% ukupnih troškova ostvarenja nekog projekta, što znači da će Hrvatska morati sama uložiti po 15% iznosa za svaki projekt za koji će tražiti potporu. Sredstva iz europskih fondova za osuvremenjivanje infrastruktura itd. mogu tražiti zemlje članice koje imaju manje od 90% prosječnog europskog BDP. Prema nekim računicama EK Hrvatska bi u EU mogla dobivati čak 3,5 milijardi eura godišnje, ali to opet ovisiti o hrvatskoj spremnosti i sposobnosti kretanja u bruxselleskim uredima.