Ministar Božidar Kalmeta ipak je ublažio rezanje investicija u cestogradnju u odnosu na najave od prije mjesec dana, ali iz četverogodišnjeg plana koji je napokon usvojen na Vladi vidljivo je da je velikim cestovnim projektima došao kraj. Ukupno će se u sljedeće tri godine investirati u sve ceste 7,7 milijardi kuna, iznos gotovo jednak onome potrošenom ove godine i trostruko manji od onoga utrošenog u razdoblju 2004. – 2008. godine. Najveći “gubitnik” novog programa su Hrvatske autoceste koje bi do 2012. trebale otvoriti samo 20 kilometara novih autocesta, i to već započete dvije dionice, od Jakuševca do Velike Gorice i od Ravče do Vrgorca.

Slijede raskidi ugovora
Baš sve ostalo, uključujući i Podravski ipsilon, trebalo bi se završiti nakon 2012. godine. HAC će za investicije u sljedeće tri godine imati samo 2,3 milijarde kuna. Samo ove godine završeno je trostruko više kilometara i uloženo je 3,5 milijardi kuna. U plan nije ušla nijedna od spornih dionica ukupno vrijednih sedam milijardi kuna za koje je prije izbora HAC potpisao ugovore s izvođačima radova, a sada ih mora raskinuti jer su mu jedina mogućnost za nastavak tih radova krediti EBRD-a i EIB-a. Te banke ne pristaju na izabrane izvođače po natječajnoj proceduri HAC-a. Od kredita EIB-a i EBRD-a ovisi hoće li se plan mijenjati, ali ni onda neće biti novca za sve ugovorene poslove, nego će se ugovori raskidati i gradnja prolongirati. “Ako dobijemo te kredite europskih banaka, plan će se povećati za milijardu kuna”, rekao je ministar Kalmeta. HAC se, uključujući i ovu godinu, treba do kraja 2012. zadužiti 18,4 milijarde kuna, i to kako se navodi u programu, uz državna jamstva. Od toga iznosa čak 12,5 milijardi otići će na otplatu starih kredita koji mu dolaze na naplatu. HAC se nalazi u nezavidnoj situaciji jer se ove godine izuzetno otežano i nepovoljno zaduživao, ali postoji optimizam da će to sljedeće godine biti lakše, da će ročnost biti veća, a kamate niže. Njegovi prihodi će sljedeće godine biti tek oko 2,6 milijardi kuna, pa će se morati zadužiti 4,2 milijarde kuna – 3,3 za vraćanje starih kredita i 900 milijuna za pokrivanje deficita. Ukratko, HAC se više ne može zaduživati za investicije, nego samo za otplate starih kredita. Rezultat je to politike jakog investiranja, ali i preplaćenih radova u cestogradnji.




HC pošteđen kresanja
Cijeli program građenja i održavanja svih društava za ceste srezan je ukupno za 50 posto u odnosu na onaj planiran u lipnju. Sve tvrtke koje se bave cestogradnjom zajedno bi trebale raspolagati sa 27,4 milijarde kuna. Prije manje od mjesec dana ministar Kalmeta je najavio da će HAC, HC i ostala koncesijska društva, bez Županijskih uprava za ceste (ŽUC), imati na raspolaganju oko 16 milijardi kuna. Prema tom programu ipak dobivaju oko 22,5 milijardi kuna. Hrvatske ceste će za gradnju i poboljšanje uložiti oko 4,6 milijardi i nije pred drastičnim rezanjem investicija. U planu su ostale obilaznice Velike Gorice i Osijeka, brza cesta Sv. Kuzam – Križišće, Plano – Split i Stobreč – Dugi Rat – Omiš. Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb će dovršiti dva čvora koja su ostala nakon gradnje punog profila. Istrani se ne moraju brinuti jer bi se puni profil Istarskog ipsilona, čiji većinski koncesionar je francuski Bouygues, trebao završiti do 2012. godine. Za to su predviđena ulaganja od 2,3 milijarde kuna.


Na minimalcu
Za pelješki most 443 milijuna
Peljški most bi trebao biti gotov oko 2015., a sljedećih godina će se na njemu minimalno raditi. Uključujući i 2009., do kraja 2012. za njega je predviđeno 443 milijuna kuna. Ukupna izgradnja stoji oko 1,9 milijardi kuna, a radove izvodi konzorcij na čelu s Konstruktorom. Pristupne ceste ne spominju se u planovima.