Dok je ekspanzivni razvoj tržišta kapitala, potaknut nizom javnih ponuda dionica državnih kompanija u 2007. doveo do rekordnog rasta neto financijskog bogatstva hrvatskih kućanstava koje je te godine poraslo na 57 posto BDP-a, prošle je godine isti udjel pao na 44 posto, dok bi ove godine mogao porasti za samo jedan posto, na 45 posto BDP-a, pokazuju podaci istraživanja UniCredit grupe provedenog u 9 zemalja srednje i istočne Europe.

Pritom, ukupna je financijska imovina kućanstava (depoziti, devizna štednja, "kućna štednja", imovina u dionicama, fondovima i policama osiguranja) u 2007. godini iznosila 37,32 milijarde eura, a prošle se godine smanjila za 4,5 posto, na 35,64 milijardi kuna.

Hrvatska je s lanjskim udjelom neto financijskog bogatstva u BDP-u od 44 posto i dalje daleko najbogatija u konkurenciji devet promatranih država srednje i istočne Europe koje bilježe udjele u rasponu od 7 posto (Rumunjska) do 37 posto (češka). Slično je i s ovogodišnjom procjenom udjela neto financijskog bogatstva u BDP-u koji za Hrvatsku iznosi 45 posto, za drugoplasiranu Češku 37 posto, Poljsku 35 posto, Slovačku 33 posto, Mađarsku 32 posto, Tursku 26 posto, Bugarsku 19 posto, Rusiju 11 posto i Rumunjsku 7 posto.

Najveći udio, od preko 50 posto u financijskoj imovini hrvatskih kućanstava čine depoziti građana u bankama koji su prema podacima ankete pretprošle godine iznosili 17,8 milijardi eura i činili 47,7 posto financijske imovine kućanstava, a lani su se povećali za 8,7 posto. Prema podacima istraživanja, ove se godine očekuje rast depozita stanovništva u bankama od 9 posto, a povećanje bi u 2010. trebalo iznositi 10,5 posto.

Na drugom mjestu su ulaganja u dionice koja su u 2007. imala udjel od 17,6 posto u ukupnoj financijskoj imovini i iznosila 6,55 milijardi kuna. Pretprošle godine su investicije građana u dionice porasle rekordnih 140 posto, a u prošloj su godini smanjene čak 39,6 posto. Analitičari talijanske banke ove godine očekuju rast izravnih ulaganja stanovništva u dionice za 10 posto, dok bi sljedeće godine stopa rasta te vrste financijske imovine trebala biti oko 15 posto.

Istovremeno, financijske obveze (zaduženost) hrvatskih kućanstava prošle su godine iznosile 43 posto BDP-a, a ove bi se godine prema procjenama UniCreditovih analitičara trebale zadržati na istoj razini.

Financijsku zaduženost kućanstava u najvećoj mjeri (90 posto) čine stambeni i potrošački krediti koji su prema istraživanju prošle godine zabilježili rast od 8,9 posto, očekivani rast za ovu godinu je 5,7 posto, a za sljedeću 8,8 posto.

Na kraju 2010. godine ukupna financijska imovina kućanstava doseći će skoro 91 posto BDP-a, a ukupne financijske obveze stanovništva bit će nešto veće od 44 posto bruto društvenog proizvoda. Iste godine, neto financijsko bogatstvo kućanstava dosegnut će gotovo 47 posto BDP-a što je još uvijek nedostižno u odnosu na rekordnu 2007., zaključuje se u UniCreditovu sažetku istraživanja financijskog bogatstva hrvatskih kućanstava.