U Hrvatskoj nema nelikvidnosti kao što to neki tvrde. Država iz proračuna sve plaća na vrijeme, a to što tvrtke međusobno ne plaćaju stvar je njihova međusobnog odnosa.” Takvu je poruku, kao i mnogo puta prije kada se potegnulo pitanje nelikvidnosti i utjecaja države na taj problem, u utorak poslao ministar financija Ivan Šuker. O ostatku javnog sektora, izvan državne riznice, Šuker uglavnom ne govori iako su državne tvrtke, kako se tvrdi na tržištu, jedan od glavnih generatora neurednog plaćanja prema nizu kompanija, uključenih u velike projekte države kao izvođači i dobavljači u cestogradnji, elektroprivredi i željeznicama.

Ublažavanje problema
Na najteže slučajeve, poput Hrvatskih autocesta (HAC) i Hrvatske elektroprivrede (HEP), poduzetnici su, kako se doznaje, u seriji sastanaka Ekonomskog vijeća izravno upozorili i premijera Ivu Sanadera, pa se i najnoviji kredit HAC-a, ugovoren prošlog tjedna u iznosu od 160 milijuna eura (pri tome je 70 milijuna eura kredita dogovoreno od Zabe ugovorom koji je potpisan u utorak uz garanciju Ministarstva financija te 90 milijuna od konzorcija banaka), može gledati u kontekstu ublažavanja tog gorućeg problema. Tim bi se novcem trebale podmiriti dospjele obveze prema građevinarima i ostalim velikim dobavljačima. HEP je za istu svrhu uspio osigurati 100 milijuna eura kredita, a gotovo polovica tog iznosa odnosi se na dugovanja samo prema jednoj kompaniji. U Ini pak poručuju da “nisu obustavili plaćanje svojih obveza”, nego su zbog situacije u gospodarstvu “prilagodili plaćanje nekih obveza” jer ni sami nisu u mogućnosti naplatiti svoja potraživanja. Građevinarima je vijest o svježem kapitalu koji su HAC i HEP, vjerojatno uz asistenciju države, uspjeli osigurati u posljednji čas, ali ta sredstva neće biti dostatna za izmirenje svih dospjelih obveza. Same državne tvrtke ne daju podatke o tim kretanjima, ali se u redovima onih koji s njima posluju doznaje da su im ukupne obveze veće od pozajmica. Upravo zato se ovih dana utvrđuje koliko će biti sposobne platiti do kraja ove godine, a koliko će se ipak morati prenijeti u prvo tromjesečje 2009. godine.


Podmirivanje dugova
“Imamo najave da bi se iz tih kredita, kao i kratkoročnih pozajmica, sva dugovanja mogla riješiti do kraja godine. No očekujemo da ti pokušaji ipak neće biti u cijelosti uspješni, nego procjenjujemo da će se zbog veličine obveza plaćanja u konačnici svesti na najviše polovicu”, kaže direktor jedne od kompanija koja posljednjih godina sve intenzivnije posluje s državnim tvrtkama. On kao i naši drugi sugovornici ne želi zasad otvoreno govoriti o konkretnim iznosima i problemima na koje nailazi. HAC je, tvrde građevinari, konstantno je imao više od milijardu kuna neplaćenih dugova, zbog čega su izvođači bili prisiljeni zaduživati se na međunarodnom tržištu kako bi mogli financirati svoje poslovanje. Neplanirani trošak kamata dijelom će im pokvariti planirane rezultate ovogodišnjeg poslovanja.