Posljednji podaci HZZ-a pokazuju da je ukupan broj nezaposlenih registriran pri HZZ-u u siječnju porastao 8% u odnosu siječanj 2010. godine. Uz pretpostavku da broj nezaposlenih u siječnju prošle godine nije revidiran, tada je broj nezaposlenih u siječnju ove godine iznosio 334.327. U odnosu na prosinac, to je 14.482 više nezaposlenih osoba prijavljenih na HZZ-u.
Iako godišnji rast nezaposlenosti nastavlja usporavati, stope su i dalje razmjerno visoke, posebno uzme li se u obzir bazno razdoblje. Naime, u siječnju 2010. godišnja stopa rasta nezaposlenosti iznosila je čak 21,7% tako da je u odnosu na siječanj 2009. godine (unatrag dvije godine) broj nezaposlenih osoba porastao za nešto više od 80 tisuća, odnosno 31,5 posto. Prema procjeni HZZ-a stopa anketne nezaposlenosti u siječnju je iznosila 12,6%, što je 0,7 postotnih bodova više nego na kraju trećeg tromjesečja. Nastavak rasta nezaposlenosti u siječnju posljedica je prije svega i dalje negativnih kretanja u realnom sektoru. Rast broja nezaposlenih osoba rezultirat će i rastom registrirane stope nezaposlenosti koja bi trebala iznositi 19,6 posto.
Izvješće HZZ-a pokazuje da je broj ulazaka u nezaposlenost iz rada smanjena za 16,4%, što je očekivano budući da su kroz protekle dvije godine poduzeća već smanjila kapacitete do razine koja im je neophodna za obavljanje djelatnosti, no zabrinjava podatak da je broj ulazaka u registriranu nezaposlenost iz redovitog školovanja porastao 20,7% na godišnjoj razini. Ovi podaci upućuju na dva trenda. Naime, poduzeća su u velikoj mjeri prestala otpuštati radnike s obzirom da su ona koja su opstala uglavnom uspjela konsolidirati svoje poslovanje. Međutim, zbog neizvjesnosti u pogledu brzine oporavka poslodavci su još uvijek neskloni snažnijem zapošljavanju pa je stvaranje novih radnih mjesta i dalje preslabo da bi potaknulo oporavak tržišta rada. U konačnici, kretanja u realnom sektoru ne stvaraju potrebu za novim radnim mjestima.
Velika razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti upućuje na činjenicu da znatan broj prijavljenih na Zavodu ostvaruje primanja od neprijavljenog rada. Budući da je prema Planu za 2010. godinu HZZ utrošio više od 1,5 milijardi kuna na rashode za prava za vrijeme nezaposlenosti, kao jedan od prioriteta svakako se nameće potreba za provođenjem mjera za suzbijanje sive ekonomije.
Krajem prvog tromjesečja očekujemo vrhunac nezaposlenosti nakon čega bi zbog sezonskih kretanja trebala početi padati. Naznake oporavka tržišta rada možemo očekivati u drugoj polovini godine, uglavnom pod utjecajem baznog učinka, ali i blagog intenziviranja gospodarske aktivnosti. Uz ciklički rast nezaposlenosti, koji je karakterističan za usporavanje gospodarske aktivnosti, daleko je veći problem strukturna nezaposlenost povezana s neusklađenošću ponude i potražnje na tržištu. Posebno zabrinjava činjenica da je u 2010. najviše rasla nezaposlenost osoba visoke stručne spreme (njihov udio zajedno s višom stručnom spremom dosegnuo je 9,3%), dok je po dobnoj strukturi najviše rasla nezaposlenost osoba između 25 i 34 godina starosti.