Europska unija požuruje s donošenjem pravila koja će disciplinirati države članice i potaknuti ih da se što prije vrate poželjnim kriterijima iz Maastrichta: fiskalnom deficitu ispod 3 posto i javnom dugu nižem od 60 posto. Jedan od uvjeta za fiskalnu konsolidaciju bit će i usklađivanje proračunskih rashoda sa srednjoročnom stopom rasta BDP-a.

Zemlje članice EU tako bi iduće godine trebale zamrznuti svoj proračun, a kad bi se isti kriterij primijenio na Hrvatsku, nova bi vlada morala smanjivati potrošnju barem 3 posto jer je u dvije godine RH izgubila više od 7 posto BDP-a. Kriteriji za discipliniranje rastrošnih članica brusit će se u parlamentu iduća tri mjeseca, a već sad najveći se otpori očekuju u zemljama s ozbiljnim odstupanjima: Irskom, Grčkom, V. Britanijom, Letonijom i Španjolskom koje sve odreda imaju više od 10 posto manjka u svom proračunu.

Ostvare li se Vladine prognoze za ovu godinu od oko 5 posto manjka u proračunu, RH bi se našla u skupini članica sa sređenijom statistikom, no problem je što se sumnjičavo gleda na pouzdanost Vladinih podataka, pa tako analitičari računaju da će ovogodišnji deficit biti ne 5 nego 7,5 posto. Razlika se odnosi na način prikazivanja manjka, uključenost pojedinih izdataka u deficit (dug umirovljenicima, obveze HAC-a...). RH će se teško nositi i s drugim kriterijem - javnim dugom koji je u dvije godine porastao sa 29 na 42 posto BDP-a, ne računajući državna jamstva, od kojih će mnoga vjerojatno pasti na teret poreznih obveznika.

Fiskalna pravila predviđaju i kažnjavanje dužnika s minimalnih 0,2 posto BDP-a, s time što će iznos kazne ovisiti i o obvezama prema privatnom sektoru te izdacima za mirovinsku reformu. RH bi tako platila 90 milijuna eura kazne. Za razliku od Mađarske koja je zahvatila u prihode privatnih mirovinskih fondova kako bi stabilizirala potrošnju devet zemalja okupljenih oko Poljske. Češka, Slovačka i Švedska to nisu učinile već traže da im se izdaci za mirovinsku reformu izuzmu iz fiskalnog deficita. RH bi to odgovaralo jer više od jedan posto BDP-a odlazi u fondove 2. stupa.

Državna jamstva povećavaju javni dug RH na 60 posto BDP-a
U veljači ove godine Vlada je donijela strategiju upravljanja javnim dugom, a iz nje se, uočavaju analitičari Instituta za javne financije Ante Bajo i Marko Primorac vidi da je Vlada dobro prepoznala rizike protestiranja državnih jamstava koja su porasla sa 12,4 u 2005. na 43,4 mlrd. kuna u 2010. Tomu treba dodati i dug HBOR-a - jamči ga država solidarno i u cijelosti - koji je rastao sa 7,6 u 2005. na 13,7 mlrd. kuna u 2010. To pokazuje da će u idućem razdoblju osim izravnim država biti izložena i uvjetnim obvezama po izdanim i još aktivnim financijskim jamstvima za zaduživanje javnih trgovačkih društava, osobito brodogradilišta, navode analitičari IJF-a.

Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, rizik vidi i u rastućoj vjerojatnosti populističkih poteza u izbornoj godini i u nelikvidnosti javnog sektora. Oslobađanje 6,3 milijardi kuna bankama za ulaganje u nove projekte potez je guvernera Rohatinskog koji je 40 posto sudionika web-ankete ocijenilo slamkom spasa za tvrtke. Njih 35 posto smatra da to neće mnogo pomoći, a 25 posto kaže da je riječ o dobrom potezu, ali prekasnom.