Prema posljednjim podacima HNB-a krediti banaka na kraju listopada su iznosili gotovo 285 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini zabilježen je blagi rast (+0,7%), a u odnosu na kraj listopada prošle godine stanje kredita veće je za 19,5 milijardi kuna ili 7,4 posto. U odnosu na kraj prošle godine stanje kredita više je za 12,1 milijardi kuna ili 4,4 posto. U odnosu na kraj 2010. rast ukupnih kredita dominantno je posljedica rasta kredita poduzeća. Krediti ovom sektoru iznosili su 114,9 milijardi kuna, što je 6,3% više nego na kraju 2010. godine, no dobar dio rasta potražnje može se pripisati većim poduzećima.

S druge strane, godišnje stope rasta kredita stanovništvu znatno su slabije, što odražava izostanak snažnijeg zapošljavanja te neizvjesnost na tržištu rada u pogledu ostvarivanja budućih dohodaka. Krediti stanovništvu u listopadu su blago pali u odnosu na rujan. Iznosili su 128,6 milijardi kuna, što je 1,1 milijardi kuna ili 0,8% više u odnosu na kraj prošle godine. Stambeni krediti, koji čine najveći dio kredita stanovništvu (46%), iznosili su 59,3 milijarde kuna te su zabilježili rast od 7,1% godišnje. Međutim, s obzirom da se najveći dio kredita odobrava uz valutnu klauzulu, treba uzeti u obzir da je kuna oslabila u odnosu na euro 2% na godišnjoj razini. Krediti državi su najviše pridonijeli rastu ukupnih kredita u listopadu. Dosegnuli su 38,5 milijardi kuna, što je 11,9% više nego na kraju prošle godine.

U ovoj godini očekujemo tek blagi oporavak kreditiranja, što je primarno posljedica potražnje poduzeća. Međutim, povećanje potražnje uglavnom se odnosi na velika poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebno malih poduzeća i dalje prevladava nesigurnost.