Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena za listopad je iznosila 1,4 posto, isto kao i u rujnu. Niske stope rasta potrošačkih cijena primarno su posljedica niske razine domaće potražnje, izostanka pritiska uvoznih cijena te općeg pada gospodarske aktivnosti, pojašnjavaju analitičari Raiffeisen Consultinga.

Promatrano prema skupinama prema namjeni potrošnje, godišnji rast cijena uglavnom je posljedica viših cijena energije i prometa. Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 6,7 posto, što je prvenstveno potaknuto rastom cijena zagrijavanja stana (+80,8 posto), tekućih goriva (+20,9 posto) i plina (+16,6 posto), navodi se u analizi. Više cijene goriva posljedično su djelovale i na cijene prometa. Naime, cijene prometa su zabilježile rast od 5,2 posto godišnje, što je primarno posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila (+13,0 posto). U suprotnom smjeru, dakle na godišnji pad potrošačkih cijena najviše su utjecale niže cijene obrazovanja (-10,8 posto) te odjeće i obuće (-5,2 posto). Cijene prehrane i bezalkoholnih pića zabilježile su blagi rast od 0,3 posto.

Rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu je očekivano usporio u odnosu na rujan te je zabilježen rast od 0,1 posto. Pri tome su rastu najviše pridonijele više cijene odjeće i obuće za 3,1 posto, što je posljedica novih kolekcija odjeće i obuće za zimu i cijene prometa, koje su porasle za 1,1 posto primarno zbog viših cijena goriva i maziva za osobna vozila (+2,0 posto). Cijene prehrambenih proizvoda pale su 0,5 posto.

Do kraja godine, pod utjecajem ponovnog pogoršanja kretanja na tržištu rada, domaća potražnja neće se značajnije povećati, navode Raiffeisenovi analitičari. U skladu s tim, stopa inflacije ostat će relativno niska. I dalje će zbog niže lanjske baze cijene energije u Hrvatskoj raditi najveći pritisak na godišnji rast potrošačkih cijena, dok će na mjesečnoj razini njihov doprinos biti umjeren s obzirom da će do kraja godine, zbog usporenog oporavka razvijenih gospodarstava, cijene nafte bilježiti tek blagi rast.

U idućoj godini analitičari očekuju i značajnije ubrzavanje stope rasta potrošačkih cijena. Budući da će domaća potražnja i u idućoj godini biti razmjerno slaba, rastu cijena će najviše pridonijeti kretanje cijena u inozemstvu. Naime, globalno gospodarstvo bi se 2011. trebalo nastaviti oporavljati pa će rasti potražnja za sirovom naftom i ostalim sirovinama, a time i njihova cijena. Budući da je hrvatsko gospodarstvo uvozno orijentirano i energetski ovisno, rast cijena na svjetskim tržištima prelit će se i na domaće tržište te osim na cijenu energenata utjecati i na druge sastavnice indeksa potrošačkih cijena, poput prometa i usluga prijevoza, zaključuju analitičari.