Posljednji podaci Ministarstva financija za lipanj pokazali su nastavak rasta ukupnog zaduženja države. Ukupan dug konsolidirane opće države, koji uključuje dug središnje države, proračunskih fondova te lokalne države na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta iznosio je 122,6 milijardi kuna. Uz nastavak relativno snažnog godišnjeg rasta ukupnog duga opće države (12,4% u lipnju), nastavljen je i porast njegova udjela u procijenjenom BDP-u. Udio ukupnog javnog duga je tako krajem prvog polugodišta porastao na 37% procijenjenog BDP-a.

Ukupan javni dug (koji ukupnom dugu opće države pribraja jamstva) uz dug HBOR-a iznosio je 177,2 milijarde kuna krajem lipnja što na godišnjoj razini predstavlja 14 postotni rast. Ujedno je tako promatrani dug (s uključenim HBOR-om) obuhvaćao 53,5% procijenjenog BDP-a. Na relativno snažan rast ukupnog javnog duga najviše je utjecao rast duga središnje države. Dug središnje države, kao najznačajnija komponenta ukupnog javnog duga (s udjelom od 65%) iznosio je 115,2 milijarde kuna što je za 13,6% više nego na kraju lipnja 2010. Ukupna državna jamstva te dug HBOR-a dodatno su doprinijeli rastu ukupnog javnog duga.

U razdoblju od godine dana ukupna su državna jamstva porasla 18,9% te krajem ovogodišnjeg lipnja iznosila 41,4 milijarde kuna. Ukupan dug HBOR-a, u iznosu od 13,2 milijarde kuna koliko je iznosio krajem lipnja, zabilježio je rast za 13,2% godišnje čemu je najznačajnije doprinijelo zaduživanje na domaćem tržištu. Promotrimo li promjene ukupnog duga prema izvorima zaduženja vidimo nastavak dosadašnjih trendova. Budući da je zaduživanje u inozemstvu u prvoj polovici godine bilo i dalje relativno skuplje i teže dostupno država je nastavila s praksom zaduživanja na domaćem tržištu. Stoga i udio unutarnjeg duga u ukupnom javnom dugu i dalje bilježi relativno visoke iznose (59,6% u lipnju).

Nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru gospodarstva, te posljedično slabiji priljev prihoda u državni proračun (uz istovremeni rast proračunskih rashoda) doveo je do većih potreba države za dodatnim zaduživanjem. Rastu ukupnog javnog duga prvenstveno je doprinio rast ukupnog duga središnje države, što je posljedica povećanih obveza po izdanim trezorskim zapisima. Nastavak sličnih trendova te posljedično rast ukupnog javnog duga očekujemo i u nastavku godine.